Sveučilišni poslijediplomski  interdisciplinarni doktorski studij

Molekularne bioznanosti

Informacije o studijskom programu

OPIS PROGRAMA

Struktura i organizacija doktorskog programa

Studijski program Sveučilišnog poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija Molekularne bioznanosti sadrži

• obvezne predmete
• metodološke izborne predmete
• izborne predmete u različitim modulima:
• znanost o materijalima i nove tehnologije
• bioinformatika
• biologija
• biologija mora
• biologija biljaka
• biomedicina

Izborne predmete student odabire u suradnji s mentorom, komentorom i voditeljem studija uvažavajući uže područje interesa studenta, prilikom upisa studija.   
Studijski program se vrednuje bodovnim sustavom (ECTS = European Credit Transfer System), gdje svaki pojedinačni kredit (bod) predstavlja koeficijent opterećenja studenta, kojim se u određenom smislu iskazuje vrijeme koje polaznik treba utrošiti za uspješno svladavanje gradiva. To znači i da se ne uračunava samo vrijeme provedeno na predavanjima, seminarima i vježbama, nego, i potrebno vrijeme utrošeno za studiranje gradiva, tj. na samostalno učenje, na ispitivanje i na druge provjere znanja.
ECTS bodovi za svaki pojedini kolegij su unaprijed određeni i proizlaze iz satnice pojedinog kolegija, njegovog značenja i složenosti, te potrebnih obveza koje je potrebno ispuniti kako bi se pojedini kolegij položio.
Budući da nastava čini oko 30% bodova (težine) studija, obvezni i izborni metodološke predmeti su raspoređeni u prvi semestar na način da 20 sati nastave čini 4 ECTS-a, budući da su ti predmeti više informativne naravi (podrazumijeva se manje opterećenje učenjem izvan nastave). Stoga četiri obveznih predmeta nosi ukupno 16 ECTS, a do minimalno potrebnih 30 se bodova dopunjava izbornim metodološkim predmetima. Izborni predmeti iz modula raspoređeni su u drugom i prema potrebi trećem semestru. Iz nastave ovih predmeta također je potrebno skupiti 30 ECTS bodova.
Studentu se dodjeljuje mentora pri upisu studija na tematskom radnom skupu mentora i studenata.
U prvom semestru slušaju se obvezni predmeti i metodološki izborni predmeti, a u drugom, te u slučaju potrebe i u trećem semestru, izborni predmeti u modulima.
Tijekom trećeg semestra student započinje znanstvena istraživanja koja će rezultirati doktoratom, a na temelju kojih će izraditi znanstveni rad. Ukoliko je moguće istraživanja će započeti i ranije, nakon što prijavljenu temu disertacije prihvati Vijeće (u slučaju studenata s magisterijem ili prethodnim istraživanjima, te objavljenim znanstvenim radovima). Dio nastave pojedinih modula, pogotovo u slučaju potrebe za intenzivnom terenskom nastavom ili korištenjem kapitalne opreme, te u slučaju predmeta za čiju je realizaciju bitno sudjelovanje kolega iz inozemstva može biti organiziran i tijekom trećeg semestra.
Tijekom četvrtog i petog semestra očekuje se aktivno sudjelovanje studenta u različitim izvannastavnim aktivnostima: predavanja, stručne ekskurzije, okrugli stolovi, sudjelovanje na domaćim i  međunarodnim skupovima, studijski boravak izvan matične ustanove i sl. uz mogućnost prijave teme disertacije.
Prijava teme doktorata obavlja se najkasnije tijekom petog semestra, u slučaju da je student imao poteškoća u provedbi prethodno planirane teme.
U šestom semestru aktivnosti studenta su koncentrirane na izradu i obranu doktorske disertacije. Nastava se osim redovitih predavanja na poslijediplomskom studiju iz pojedinih predmeta može izvoditi u obliku konzultacija, seminarskog, pojedinačnog ili grupnog istraživačkog rada, te ostalih oblika rada.

Sva pitanja vezana uz organizaciju i izvedbu studija bit će propisana jedinstvenim pravilnikom o studiranju Sveučilišta Josipa Juraj Strossmayera u Osijeku.

Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave  potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS -bodova

I. godina

I. semestar

OBVEZNI KOLEGIJI:

IZBORNI KOLEGIJI (metodološki):

Minimalno je potrebno skupiti 14 ECTS bodova iz gore navedenih izbornih metodoloških kolegija.

II. semestar

IZBORNI PREDMETI U MODULIMA

Iz modularne nastave studenti moraju skupiti minimalno 30 ECTS bodova, od čega barem 20 moraju steći iz kolegija odabranog modula. Preostali broj ECTS bodova mogu steći pohađanjem nastave kolegija iz drugih modula, odnosno drugih srodnih studija. Studenti mogu upisati i veći broj različitih kolegija, te tako steći i više ECTS bodova, ali uz obvezu zadržavanja odnosa po kojem će na nastavu utrošiti oko 30% radnog vremena potrebnog za izradu doktorata, a preostalo vrijeme će iskoristiti za praktični rad i izvannastavnu aktivnost usklađenu s tematikom doktorske disertacije.

MODUL: Znanost o materijalima i nove tehnologije

MODUL: Bioinformatika

MODUL: Biologija

MODUL: Biologija mora

MODUL: Biologija biljaka

MODUL: Biomedicina

II. godina

III. semestar

Svaki student pod vodstvom mentora započinje znanstvena istraživanja na temelju kojih će izraditi znanstveni rad. U konačnici ta istraživanja mogu, ali i ne moraju biti dio doktorske disertacije. Na temelju izrađenog znanstvenog rada bodovi se ostvaruju po primitku obavijesti o tiskanju rada ili kada je rad objavljen u časopisu. Student treba ostvariti 30 ECTS na temelju publikacija pod rednim brojem 1., 2. i 3.
Student koji je prethodno završio poslijediplomski studij i stekao stupanj magistra znanosti ostvaruje 30 ECTS-a.

Bodovanje znanstvenih radova:

IV. semestar

Tijekom IV. semestra student aktivno sudjeluje u različitim izvannastavnim aktivnostima (opisane u tablici) i uz objavljivanje rezultata ostvaruje određen broj ECTS (minimalno 30 ECTS bodova). Bodove ostvarene u izvannastavnim aktivnostima predlaže mentor uz suglasnost voditelja studija, a potvrđuje ih Vijeće poslijediplomskog studija.

Izvannastavne aktivnosti:

III. godina

V. semestar

Tijekom V. semestra student aktivno sudjeluje u različitim izvannastavnim aktivnostima i i uz objavljivanje rezultata ostvaruje određen broj ECTS (minimalno 30 ECTS bodova).
Bodove ostvarene u izvannastavnim aktivnostima predlaže mentor uz suglasnost voditelja studija, a potvrđuje ih Vijeće poslijediplomskog studija.
Također, tijekom V. semestra student treba pripremiti prijavu teme doktorata (ukoliko istu nije ranije prijavio). Prijava teme doktorata nosi 10 ECTS-a.

VI. semestar

Izrada disertacije i obrana donosi 30 ECTS-a.

• Student mora izraditi doktorsku disertaciju koja mora biti jezično, stilski i tehnički korektno oblikovana i usklađena sa suvremenim postupcima i tehnologijom izrade znanstvenih i stručnih radova;
• Student ne mora pisati posebno doktorsku disertaciju ukoliko je napisao 3 znanstvena rada u CC časopisima (što se može zamijeniti s dva CC rada iznadprosječnog impacta ili s jednim radom u časopisu koji ima impact u prvoj trećini za granu u kojoj će student doktorirati), a iste je potrebno povezati u cjelinu prema pravilima koje propisuje Vijeće Poslijediplomskog studija;
• Student mora biti glavni autor na svim radovima.

Sukladno gore navedenom student mora braniti doktorsku disertaciju pred Povjerenstvom za obranu doktorskog rada.

Opis svakog predmeta i/ili modula u koji ulaze:

• okvirni sadržaj predmeta i/ili modula,
• razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) za svaki pojedini predmet i/ili modul,
• oblici provođenja nastave i način provjere znanja
• popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
• popis literature koja se preporučuje kao dopunska
• bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS-om uz odgovarajuće obrazloženje
• način polaganja ispita
• način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Ritam studiranja i obveze studenata

• Uvjeti za napredovanje kroz studij, upis u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinu studija
• preduvjeti upisa pojedinog predmeta ili skupine predmeta

Prema studijskom programu i izvedbenom planu studij je strukturiran u šest semestara: prva dva semestra studenti slušaju nastavu iz obveznih i izbornih predmeta. U trećem semestru student započinje znanstvena istraživanja, što se kontinuirano nastavlja do kraja studija i završetka izrade doktorske disertacije. Tijekom četvrtog i petog semestra student, uz znanstveni rad sudjeluje u izvannastavnim aktivnostima. U šestom semestru student je posvećen dovršavanju doktorske disertacije. Nastava se izvodi u obliku predavanja, konzultacija, vježbi i seminara.
Za upis treće godinu student treba imati 90 bodova. Za prijelaz u šesti semestar potrebno je ostvariti 120 ECTS-a. Oblik studija u dijelu radnog vremena (part-time) namijenjen je pristupnicama doktorskog studija zaposlenim izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja, a pristupnici koji će studirati u cijelom radnom vremenu čine full-time studenti.
Kod upisa studijskog programa koji se izvodi full-time student je obvezan steći akademski stupanj doktora znanosti u roku od šest godina, odnosno u part time u roku od osam godina.

Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij, način odabira studenta obaveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskih radova te doktorskih kandidata

Sveučilišni poslijediplomski   interdisciplinarni doktorski studij Molekularne bioznanosti temelji se na mentorskom sustavu te Vijeće poslijediplomskog studija na početku studija nakon radnog skupa mentora i studenata svakom studentu imenuje studijskog savjetnika (mentora) s ciljem boljeg povezivanja studenta s nastavnicima.
Studijski savjetnik može biti nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog, izvanrednog profesora ili docenta, odnosno u ekvivalentnom znanstvenom zvanju. U pravilu studijski savjetnik mora biti uključen u znanstveno-istraživački projekt i sudjelovati u nastavi poslijediplomskog studija.
Obveza studijskog savjetnika je organizacija nastave, vježbi, konzultacija i ispita, praćenje i usmjeravanju studenta, pružanje pomoći u odabiru izbornih kolegija,  uključivanju u znanstveno-istraživački rad te predlaganju i podnošenju prijave teme i izradi doktorskog rada. Uz studijskog savjetnika studentu se može imenovati mentora doktorskog rada koji ne mora sudjelovati u nastavi poslijediplomskog studija.

Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studijskih programa

Student može u dogovoru s mentorom izabrati (osim ponuđenih) bilo koji predmet iz postojećih poslijediplomskih studija sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, drugih hrvatskih sveučilišta, ili pak drugih europskih sveučilišta čiji su programi u skladu s ECTS. Isto tako svaki predmet Sveučilišnog poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija Molekularne bioznanosti upisati studenti drugih srodnih poslijediplomskih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijek, kao i drugih hrvatskih te inozemnih sveučilišta.

Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (uz navođenje jezika)

Svi predmeti Sveučilišnog poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija Molekularne bioznanosti mogu se izvoditi i na engleskom jeziku. 

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova - pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih studija na sveučilištu-predlagaču  ili drugim sveučilištima

Studij je u skladu s ECTS (European Credit Transfer System) Europskim sustavom prijenosa bodova, što znači da student može u dogovoru s mentorom izabrati (osim ponuđenih) bilo koji predmet iz postojećih poslijediplomskih studija sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, drugih hrvatskih sveučilišta, ili pak drugih europskih sveučilišta čiji su programi u skladu s ECTS.
Isto tako sve ponuđene predmete Sveučilišnog poslijediplomskog   interdisciplinarnog doktorskog studija Molekularne bioznanosti mogu upisati studenti drugih poslijediplomskih studija i specijalističkih poslijediplomskih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera kao i drugih domaćih i inozemnih sveučilišta.

Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada

• Postupak i uvjeti za prihvaćanje teme doktorskog rada
• Postupak i uvjeti ocjene doktorskog rada
• Uvjeti i način obrane doktorskog rada

Postupak i uvjeti za prihvaćanje teme doktorskog rada
Sveučilišni poslijediplomski   interdisciplinarni doktorski studij Molekularne bioznanosti završava izradom i obranom doktorskog rada. Prijava kojom se pokreće postupak stjecanja doktorata znanosti mora sadržavati: prijedlog teme doktorskog rada, obrazloženje teme, metodologiju rada, popis literature te navođenje očekivanog znanstvenog doprinosa. Uz prijavu teme student prilaže životopis i popis objavljenih radova. Kada predloženi mentor nije nastavnik na Sveučilišnom poslijediplomskom   interdisciplinarnom doktorskom studiju Molekularne bioznanosti treba priložiti kvalifikacijske radove mentora. Prijava s potpisom studijskog savjetnika (i mentora), te potpisom voditelja poslijediplomskog studija predaje se Tajništvu poslijediplomskog studija, a zatim istu razmatra Vijeće sveučilišnog poslijediplomskog   interdisciplinarnog doktorskog studija Molekularne bioznanosti, te prijedlog za pokretanje postupka prijave teme upućuje Povjerenstvu za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera.
Povjerenstvo za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate razmatra prijavu teme, te ako utvrdi da prijava ne sadrži potrebnu dokumentaciju pozvat će studenta da dopuni prijavu u određenom roku, koji ne može biti duži od 30 dana.
Prijava s potpisom studijskog savjetnika (i mentora), te potpisom voditelja poslijediplomskog studija  uz prijedlog članova Povjerenstvu za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate upućuje se Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera za pokretanje postupka prijave teme doktorskog rada.
Senat na prijedlog Vijeća poslijediplomskog studija i Povjerenstva za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate imenuje Povjerenstvo za prihvaćanje teme doktorskog rada od najmanje tri člana, koje u roku od 90 dana od dana imenovanja podnosi izvješće s prijedlogom za prihvaćanjem ili odbijanjem teme doktorskog rada, te imenuje mentora doktorata.

Postupak i uvjeti ocjene doktorskog rada
Student predaje Tajništvu poslijediplomskog studija tri neuvezana primjerka doktorskog rad na ocjenu nakon što je položio sve propisane ispite, izvršio sve obveze utvrđene studijskim programom, podmirio sve financijske obveze i dobio Odluku Senata o prihvaćanju teme doktorskog rada i imenovanju mentora. Doktorski rad mora biti jezično, stilski i tehnički korektno oblikovan i usklađen sa suvremenim postupcima i tehnologijom izrade znanstvenih radova. Senat Sveučilišta imenuje Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada na prijedlog Vijeća poslijediplomskog studija i Povjerenstva za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate.
Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada može u svom izvješću predložiti:

• da se doktorski rad prihvati i studentu dopusti pristup obrani doktorskog rada,
• da se doktorski rad vrati studentu radi dopuna ili ispravki,
• da se doktorski rad odbije.

Ukoliko Povjerenstvo utvrdi da doktorski rad ima nedostataka koji se mogu otkloniti student je dužan u roku od 90 dana od dana primitka primjedbi Povjerenstva izvršiti ispravak istoga u protivnom će smatrati da je rad odbijen.
Nakon izvješća Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada i prihvaćanja pozitivne ocjene Senat na prijedlog Vijeća poslijediplomskog studija i Povjerenstva za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate imenuje Povjerenstvo za obranu doktorskog rada s najmanje tri člana i najmanje jednim zamjenikom te utvrđuje datum obrane doktorskog rada.
Obrana doktorskog rada je javna. Student brani doktorski rad pred Povjerenstvom za obranu doktorskog rada. O obrani se vodi zapisnik kojeg potpisuju svi članovi Povjerenstva i zapisničar. U zapisnik se unosi odluka Povjerenstva o obrani doktorskog rada. Odluka može biti: obranio jednoglasnom odlukom Povjerenstva, obranio većinom glasova i nije obranio.
Student koji nije obranio doktorski rada ima pravo nakon 90 dana ponovo prijaviti izradu i obranu doktorskog rada, ali ne s istom temom. Doktorski rad koji nije obranjen u roku od 10 godina od dana prihvaćanja teme doktorskog rada podliježe ponovnom postupku prihvaćanja. 
Postupak prijave teme, odobrenje teme, ocjena i obrana doktorskog rada utvrđeni su Statutom Sveučilišta i Pravilnikom o studiranju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij

Studentima koji su iz opravdanog razloga napustili studij, priznaju se položeni ispiti s odgovarajućim ETCS bodovima. Vijeće studija će razmotriti zahtjev za nastavak studija, te u dogovoru s mentorom donijeti preporuku Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera koje donosi odluku o mogućem nastavku studija.

Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja

Uvjeti pod kojima student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa Sveučilišnog poslijediplomskog   interdisciplinarnog doktorskog studija Molekularne bioznanosti jesu položeni ispiti u prvom i drugom semestru, te izrađen znanstveni rad što iznosi ukupno 90 ECTS-a, a što je uvjet za izdavanje potvrde (certifikata) o apsolviranju dijela studijskog programa i preduvjet za izradu doktorskog rada u šestom semestru.

Uvjeti i način stjecanje doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita.

Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik), a na temelju Odluke nadležnog vijeća utvrđenog Statutom sveučilišta  o ispunjavanju uvjeta za izbor u navedena znanstvena zvanja mogu bez pohađanja nastave i polaganja ispita upisati poslijediplomski studij, izraditi i javno obraniti doktorski rad, te uz suglasnost Senata Sveučilišta steći doktorat znanosti.

Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja

Sveučilišni poslijediplomski interdisciplinarni studij Molekularne bioznanosti traje šest semestara sukladno Uputama za sastavljanje prijedloga programa sveučilišnog poslijediplomskog studija i Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strosssmayera u Osijeku. Nastava se održava tijekom dva semestra, a slijedeća četiri predviđena su za sudjelovanje u izvannastavnim  aktivnostima i izradu doktorske  disertacije. Kod upisa studijskog programa koji se izvodi “full-time” student je obvezan steći akademski stupanj doktora znanosti u roku od šest godina (usklađeno s odredbom Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, čl. 43) odnosno u “part-time” u roku od osam godina.