english English

Svečano proslavljene važne obljetnice Pomorskog odjela

16.12.2019, 08:56:28

Svečana proslava važnih obljetnica Pomorskog odjela – 60 godina visokog obrazovanja pomoraca i 100 godina od početka časopisa Naše more upriličila se 13. prosinca 2019. u Kazalištu Marina Držića. Svečanost je otvorena pozdravnim govorima glavnog urednika časopisa Naše more prof. dr. sc. Srećka Krile, pročelnika Pomorskog odjela doc. dr. sc. Žarka Koboevića i rektora Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikše Buruma.

Nakon uvodnih riječi i predstavljanja duge povijesti časopisa i visokog obrazovanja pomoraca, uslijedila je dodjela priznanja laureatima.

U prigodi obilježavanja šezdeset godina visokog obrazovanja pomoraca u Dubrovniku, na prijedlog Pomorskog odjela, Senat Sveučilišta donio je ODLUKU o dodjeli priznanja svojim živućim nastavnicima i djelatnicima za izniman osobni doprinos:

Mr. sc. Dragu Vojvodiću, kap. d. pl.

     Nastavnik i kapetan, imao je životni put klasičnog profesionalca koji je kao časnik i kapetan proveo više godina na palubama i zapovjedničkim mostovima brodova koji su brodili po svim morima svijeta da bi potom dao sebe u obrazovanje budućih kapetana. Kap. Drago Vojvodić imao je što ispričati i pokazati studentima, pa je to svoje znanje prenosio je generacijama budućih časnika i kapetana. Sudjelovao je u obrazovanju budućih pomoraca 27 godina.  Drago Vojvodić je rođen u Dubrovniku, nakon završene osmogodišnje škole upisao je srednju pomorsku školu u Dubrovniku i završio je 1957. godine. Nakon završene srednje škole ukrcao se na brod kao kadet i nakon dvije godine plovidbe položio poručnički ispit. Višu pomorsku školu u Dubrovniku diplomirao je 1963. Plovi na domaćim i stranim brodovima do 1978. godine, kada se zapošljava u Dubrovniku na Pomorskoj školi kao nastavnik nautičke grupe predmeta. Upisuje Fakultet za pomorstvo i saobraćaj - nautički smjer u Rijeci, gdje je diplomirao 1982. godine. 1988. zapošljava se na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku, 1990. upisuje poslijediplomski studij “Navigacija u pomorskom prometu na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Stekao je zvanje magistrira znanosti 1995. godine.  Predavao je kolegije Navigacija I i Sigurnost na moru. Umirovljen je 1. siječnja 2005.

Professoru emeritusu Mateu Milkoviću

Izniman doprinos u obrazovanju pomoraca dao je professor emeritus dr. sc. Mateo Milković u svojih gotovo 25 godina rada u visokom obrazovanju i znanosti. Kao nastavnik bio je nositelj kolegija brodske elektrostrojarske struke, a nastavu je izvodio na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku, Veleučilištu u Dubrovniku, Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Njegova nastavna djelatnost sastojala se u autorstvu udžbenika i monografije, predavanjima, mentorstvu i podizanju znanstvenog pomlatka, izradbi programa i uvođenju novih kolegija, u osnivanju i operacionalizaciji novih odjela i studija te u osnivanju novih organizacijskih ustroja visokog obrazovanja i znanosti u Dubrovniku. Nekoliko je posebnih zasluga prof. dr. sc. Matea Milkovića u osnivanju i radu Veleučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta u Dubrovniku. Zajedno s tadašnjim dekanom Pomorskog fakulteta u Dubrovniku prof. dr. sc. Josipom Lovrićem intenzivno je radio na transformaciji Pomorskog fakulteta u Dubrovniku u Veleučilište u Dubrovniku, kojega je osnivanjem 1996. godine omogućeno i stručno obrazovanje za različite struke namijenjene kopnu: strojarstvo, računarstvo, turizam i akvakultura. Početkom 2000. godine kao rektor Veleučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Mateo Milković bio je inicijator osnivanja Sveučilišta u Dubrovniku, izradio je prijedlog Teza o opravdanosti njegova osnivanja, a 2001. godine imenovan je voditeljem radne skupine koja je izradila tekst Elaborata o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku. Osnutak Sveučilišta u Dubrovniku kruna je višegodišnjega rada prof. dr. sc. Milkovića. 1. listopada 2003. Sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku. On je, dakle, uspio okupiti, animirati i uvjeriti svoju sredinu, kao i pojedine visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj, da Dubrovnik može iznjedriti malo moderno Sveučilište koje bi u konačnici trebalo steći međunarodnu reputaciju.

Doc. dr. sc. Jadranu Šundrici

Velik doprinos u nastavnim, znanstvenim i znanstveno-nastavnim aktivnostima te uspješnosti u obrazovnom procesu i odgoju mladih nastavnika dr. sc. Jadran Šundrica dao je tijekom tridesetogodišnjeg rada u obrazovanju pomoraca. Taj doprinos započinje već 1982. godine kad održava nastavu studentima nautičkog i brodostrojarskog studija na Višoj pomorskoj školi u Dubrovniku iz predmeta Poznavanje materijala i tereta, Obrada materijala i Ispitivanje materijala. Pokrenuo je dva kolegija vezana za područje upravljanje kakvoćom, i to Upravljanje kakvoćom i sigurnošću te Osiguravanje kakvoće. Izvodi nastavu na programima Nautičkog i Brodostrojarskog studija, Pomorske tehnologije jahta i marina. Sudjelovao je u pripremi elaborata i izradbi nastavnih planova i programa kao doprinos osnivanju i početku rada Sveučilišta u Dubrovniku. Jadran Šundrica je bio pročelnik brodostrojarskog odjela Pomorskog fakulteta Dubrovnik Sveučilišta u Splitu,  pročelnik Strojarskog odjela  Veleučilišta u Dubrovniku, pročelnik Odjela za strojarstvo Sveučilišta u Dubrovniku te u skladu s tim funkcijama član stručnog kolegija, to jest Senata tih ustanova.  Inicijator je i koautor projekta Osnivanje i opremanje laboratorija za automatizaciju na Sveučilištu u Dubrovniku. Najvećim dijelom njegovom zaslugom, projekt je 2009. godine realiziran pa se danas u opremljenom laboratoriju na Sveučilištu u Dubrovniku izvodi praktična nastava iz područja: pneumatike, elektropneumatike, hidraulike i elektrohidraulike.  Uz sudjelovanje u obrazovnom procesu dr. sc. Jadran Šundrica bio je suradnik na dva projekta i bio je član Uredništva znanstvenog časopisa za more i pomorstvo „Naše more“.

Doc. dr. sc. Matku Bupiću

Na ondašnjem Pomorskom fakultetu u Dubrovniku, zatim Veleučilištu u Dubrovniku i, danas, Pomorskom odjelu Sveučilištu u Dubrovniku, doc. dr. sc. Matko Bupić radi od prosinca 1986., dakle neprekidno 33 godine. Mnoge generacije časnika i upravitelja stroja naučile su dio svoje struke od doc. dr. sc. Matka Bupića. Obavljajući u dva mandata poslove pročelnika Pomorskog odjela i dugogodišnjeg voditelja Centra za izobrazbu pomoraca za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti, ali i posebnog programa obrazovanja pomoraca, pomogao je mnogim pomorcima u stjecanju dodatnih ovlaštenja, potrebnih za ostajanje ili napredovanje u struci ili obavljanje svojih poslova na brodovima. Dao je svoj doprinos ostanku Republike Hrvatske na “bijeloj listi  Svjetske pomorske organizacije IMO. Tijekom 33-godišnjega nastavničkog rada izvodio je nastavu i iz kolegija: Termodinamika i prijenos topline, Klimatizacija broda, Grijanje, hlađenje i klimatizacija, Brodski generatori pare i toplinske turbine, Grafičko komuniciranje, Tehničko crtanje s nacrtnom geometrijom, Tehnika mjerenja i kontrola i Osnove primjene elektroničkih računala. Kao nastavnik uveo je četiri nova kolegija (Klimatizacija broda, Grijanje, hlađenje i klimatizacija, Obnovljivi izvori energije u pomorstvu i Modeliranje i simuliranje u pomorstvu). Bio je mentor pri izradbi 101 diplomskog i završnog rada studentima brodostrojarstva, strojarstva i pomorstva.

Prof. dr. sc. Branki Milošević-Pujo

Započela je s radom na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku kao vanjska suradnica 1989. godine, a od 1991. stalno je zaposlena kao nastavnica na predmetima pomorskog prava danas na Sveučilištu u Dubrovniku. Diplomirana je pravnica i doktorica pravnih znanosti, izabrana 2013. godine u znanstveno nastavno zvanje redovita profesorica u trajnom zvanju u području pomorskog i opće prometnog prava. Objavila je velik broj znanstvenih radova i nekoliko udžbenika namijenjenih studentima nautike, brodostrojarstva i studentima tehnologije upravljanja jahtama i marinama. U svom udžbeniku Pomorsko pravo (odabrane teme po STCW konvenciji) obvezni program pomorskog prava usuglasila je s odredbama Konvencije o izobrazbi pomoraca prema kojoj su nastavni programi nautike i brodostrojarstva ustrojeni.

Tijekom dugogodišnjeg rada u obrazovanju pomoraca sudjeluje i u programu izobrazbe pomoraca.  Bila je mentorica velikom broju studenata  na diplomskim i završnim radovima. U dva je mandata bila predsjednica Etičkog povjerenstva Sveučilišta u Dubrovniku.

U prigodi obilježavanja šezdeset godina visokog obrazovanja pomoraca u Dubrovniku, na prijedlog Pomorskog odjela Senat Sveučilišta donio je ODLUKU o dodjeli priznanja suradničkim ustanovama za uspješnu dugogodišnju suradnju:

Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, priznanje je preuzela prodekanica izv. prof. dr. sc. Ana Perić Hadžić

Pomorski fakultet u Rijeci, kao vodeću visokoškolsku ustanovu u obrazovanju pomoraca, pohađao je velik broj naših nastavnika na svim razinama, od diplomskih do magistarskih i doktorskih studija. Time su ostvareni preduvjeti za čvrstu poveznicu tih dviju ustanova. Proteklih 60 godina krasi uspješna suradnja na stručnome i znanstvenom polju, pomoć prilikom osnivanja novih studija, donošenje usuglašenih nastavnih planova i programa, zajedničko izvođenje plovidbene prakse, sudjelovanje u zajedničkim projektima i studijima, zajedničko međusveučilišno izvođenje poslijediplomskog doktorskog studija Pomorstvo i zajedničko organiziranje znanstveno stručne konferencije o pomorstvu.

Zakladi pomorsko-trgovačke akademije „Ivo Račić“, nagradu je preuzeo predsjednik Uprave Zaklade Marijo Kaznačić

Na temelju oporuke Marije Račić, kao uspomenu na svojega pokojnog supruga Iva Račića,   iznimno  imućnoga poslovnog čovjeka i uspješnog brodovlasnika s početka stoljeća, osnovana je Zaklada pomorsko-trgovačke akademije „Ivo Račić“. Ostaviteljica je svoju imovinu namijenila za dobrobiti svog naroda, prvenstveno za unapređenje pomorstva i za školovanje učenika u pomorska zanimanja. Značajno je spomenuti da je na zemljištu obitelji Račić izgrađena zgrada Pomorsko-tehničke škole u Dubrovniku i  današnja zgrada Sveučilišta u Dubrovniku, u kojoj je smješten Pomorski odjel. Tijekom godina iz sredstava Zaklade pomagala se izgradnja i opremanje tih dviju zgrada.  Danas Zaklada  djeluje kao neprofitna organizacija, koja sav svoj prihod od imovine, po odbitku troškova za rad Zaklade, utroši za stipendije učenika Pomorsko-tehničke škole u Dubrovniku i studenata Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku. U proteklih deset  godina, u prosjeku se godišnje dodijelilo 30-ak stipendija za učenike i studente nautičkog i brodostrojarskog smjera. Dva su tipa stipendija:  prema kriteriju izvrsnosti i prema socijalnom kriteriju. Kako učenici srednje pomorsko-tehničke škole u Dubrovniku  uglavnom nastavljaju svoje školovanje na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Dubrovniku, često pojedini učenici primaju stipendije tijekom cijelog svog školovanja. Od većih donacija u prošlih deset godina valja spomenuti novčanu donaciju u 2014. za nabavu softwarske dodatne opreme; vizualizacije ulaska u Dubrovnik, stražnjeg vizualnog kanala „A bridge“, „Azimuth thrusters“,  „Bridge A“ i „Overhead monitoring“ za „A bridge“. Donacija je dodijeljena kako bi se budući časnici obrazovali na najbolji mogući način i još za vrijeme svoga obrazovanja postigli zavidna znanja i iskustvo, a sve poradi povećane sigurnosti plovidbe na lokalnoj i globalnoj razini.

Privrednoj banci d. d., priznanje je preuzeo Nedjeljko Lulić, voditelj poslovnice Lapad

Privredna banka donirala je velika sredstva za nabavu iznimno moćnoga  i modernog simulatora brodske strojarnice broda za kružna putovanja, koji zadovoljava i više od traženih uvjeta propisanih  konvencijom o standardima u obrazovanju, svjedodžbama i držanju straže pomoraca. Korištenjem ovog simulatora znatno se podigla kvaliteta obrazovanja naših studenata na Pomorskom odjelu, a i kompetencije naših završenih studenata postigle su višu razinu, što im pomaže u bržem i boljem svladavanju traženih radnih zahtjeva na radnome mjestu. Ovakav način obrazovanja uz izvođene realističnih vježbi na simulatoru rezultira njihovim bržim snalaženjem, napredovanjem na poslu i većoj konkurentnosti na svjetskom tržištu rada.

Atlantskoj plovidbi d. d., a nagradu je preuzeo glavni izvršni direktor Marko Domijan

Ime renomiranog brodara Atlantske plovidbe čvrsto je povezano sa svim razvojnim fazama visokoga školskog obrazovanja pomoraca u Dubrovniku. Atlantska  plovidba  uvijek  je  omogućavala  stjecanje  prvih  pomorskih znanja i vještina na svojim brodovima za najveći dio studenata i jedan dio nastavnika. Stručni tim Atlantske plovidbe je 2000. i 2001. godine sudjelovao u izradbi jednoga od najkvalitetnijih programa visokog školovanja pomoraca u Dubrovniku pod imenom DUMOP (Dubrovački model obrazovanja pomoraca). Velika je pomoć koju je Atlantska plovidba pružala svih proteklih godina pri opremanju laboratorija, nabavi nastavnih i potrebnih simulatora. Određen dio djelatnika Atlantske plovidbe uvijek je bio angažiran u izvođenju nastave ostvarujući kod studenata potrebnu poveznicu teorijskih stečenih znanja s operativnim i praktičnim iskustvima vođenja brodarske kompanije.

Dubrovački peljari d.o.o.

Svi peljari zaposleni u društvu bili su polaznici Pomorske škole i Pomorskog fakulteta u Dubrovniku, pa obavljaju usavršavanja u struci i danas. Nastavnici studija Nautike koriste se savjetima dubrovačkih peljara pri izradbi maritimnih studija i pri kreiranju vježbi koje se obavljaju na navigacijskom simulatoru. Trgovačko društvo Dubrovački peljar svojim donacijama pomaže razvoju Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku. Peljarenje kao djelatnost usko je povezana sa sigurnošću plovidbe i zato je obvezna u svim svjetskim morima i lukama. Peljarenje kao služba ustanovljeno je jako davno. Na području Lučke kapetanije Dubrovnik tu djelatnost obavljali su peljari zaposlenici Lučke kapetanije, zatim osnivanjem  R. O. Luke Dubrovnik peljari su bili njezini zaposlenici. Promjenom Pomorskog zakonika Republike Hrvatske 1997. osnovano je trgovačko društvo Dubrovački peljar d.o.o., koje je počelo s radom 1. 9. 1997., kao jedno od sedam društava koja pokrivaju područja lučkih kapetanija u Hrvatskoj. Trenutno Dubrovački peljar d.o.o. zapošljava pet peljara i pokriva područje Lučke kapetanije Dubrovnik od Rta Oštro do otoka Lastova.



Pravo na pristup informacijama

Zahtjev za pristup informacijama


Tražilica