english English

Besmrtni sanjar

29.02.2012, 18:30:41
Besmrtni sanjar

Današnjoj mlađoj generaciji, osim ako nije malo dublje zaronila u prebogatu rock povijest, taj simpatični mršavac sa smiješnim naočalama, koji izgledom više nalikuje današnjim ovisnicima o računalima nego rock zvijezdi, vjerojatno ne znači ništa.

Nekima malo starijima, John Lennon je podsjetnik na vrijeme u kojemu je glazba imala dušu i srce, a njegovim vršnjacima on je ikona generacije koja je pokušala mijenjati svijet.

U tome možda i nisu uspjeli, ali je nedvojbeno da su mijenjali pop i rock glazbu, kao i živote mnogih ljudi koji su slušali tu vrstu glazbe. Možda i najviše od svih  rock glazbenika, John Lennon je pokušavao iskreno provoditi sve ono za što se u pjesmama i zalagao pa je stoga i dan danas jedan od simbola svega najboljeg, što je rock glazba kao univerzalni jezik druge polovine dvadesetog stoljeća, ostavila u naslijeđe svjetskoj kulturi.

John Winston Lennon rođen je 9. listopada 1940. godine u dijelu Liverpoola zvanom Woolton. Činjenica da je bio dijete rastavljenih roditelja, ali i to da je fizički bio poprilično neugledan, u ranim ga je godinama okrenula glazbi pa svirati počinje već u srednjoj školi gdje osniva grupu Quarrymen pozvavši 1957. godine u svoj sastav poznanika Paula McCartneya. Povjesničari rocka slažu se u konstataciji da je taj čin rođenje „Beatlesa“, jedne od najčuvenijih i najznačajnijih svjetskih rock grupa. Lennonu i McCartneyju potom će se u godinama što slijede pridružiti i George Harrison te Ringo Starr.Ta  čuvena liverpulska četvorka u razdoblju od 1962. godine, kad im je objavljen prvi singl „Love me do“, pa do raspada 1970. godine, ostavit će neizbrisv trag u glazbi dvadesetog stoljeća.

Glazbenik i borac za mir

Značaj  Johna Lennona u najutjecajnijem rock sastavu cjelokupne povijesti rock glazbe je nemjerljiv, jer je upravo on autor glazbe ili riječi iznimno velikog broja pjesama, a u kombinaciji s Paulom McCartneyjem potpisnik je gotovo svega  što su Beatlesi stvorili.

Uz  glazbu, Lennon se i svakodnevnim aktivnostima zalagao za svoje ideale, pa je tako sa svojom suprugom  Yoko Ono održao čuveni sedmodnevni protest u krevetu u montrealskom hotelu „Queen Elisabeth“.  Tim je incidentnim ponašanjem, čiji je vrhunac bio live snimka hita „Give Peace A Chance“,  želio skrenuti pažnju svjetske javnosti na potrebu za mirnim rješavanjem sukoba. Također,  upečatljiv je i njegov čin iz 1969.  kada je engleskoj kraljici vratio plemićku titulu obrazloživši to protestom zbog umiješanosti Velike Britanije u zbivanja u afričkoj državi Biafri, kao i zbog britanske podrške američkom ratu u Vijetnamu.

No, uz borbu za mir, Lennon i njegova supruga su aktivan bili i na drugim područjima pa je tako čuven njihov njujorški koncert za mentalno hendikepiranu djecu kad su u dva dana prikupili oko pola milijuna dolara, duhove su uzbuđivali i pjesmom „Women Is The Nigger Of The World“ u kojoj se zalažu za ravnopravnost žena, ili pak hitom „Cold Turkey“ koji je upozoravao na opasnosti od droge.

Kada su se Beatlesi raspali 1970., John Lennon je nastavio pisati  pjesme i osnovao Plastic Ono Band s kojim je nastupao. Prema kritičarima,  najuspješniji album iz tog razdoblja njegove karijere je 'Imagine' iz 1971, koji balansira na granici između sna i ljutitog revolta, a istoimena pjesma će kasnije postati himna antiratnih pokreta i sanjara koji žele promjeniti svijet.

Više od simbola jednog vremena

Nakon što mu se 1975. rodio sin Sean, Lennon se odlučio povući iz javnosti i pune je četiri godine proveo sa svojom obitelji, da bi krajem 1979. on i Yoko Ono odlučili vratiti se svijetu glazbe i počeli rad na albumu „Double Fantasy“. Pojavljivanje tog albuma 1980. bilo je značajan događaj, a dobre kritike najavile su veliki povratak. Nažalost, John Lennon nije živ dočekao kraj te godine. Naime, 8. prosinca njega i Yoko Ono ispred  zgrade u kojoj su stanovali u New Yorku  dočekao je poremećeni  obožavatelj Mark Chapman i ispucao u svog idola sedam metaka. Sat kasnije Lennon je proglašen mrtvim u njujorškoj Roosevelt bolnici, zbog velikog gubitka krvi, a svijet je ostao bez jednog od najznačajnijih pjesnika i glazbenika dvadesetog stoljeća.

Nagađanja nakon Lennonove smrti su bila raznolika, uglavnom u sferi ''što bi bilo kad bi bilo.''  Primjerice, da se nije baš tada vratio na scenu, možda ne bi potaknuo Chapmana na luđački čin, pa sve do teorija zavjere koje su u ubojstvo umješale i američke tajne službe na čijim je crnim listama Lennon kao jedan od predvodnika antiratnog pokreta bio još od svog dolaska u Ameriku početkom '70-ih. Nagađa se što bi bilo i da je poživio – bi li, primjerice, glazbeno dostojanstveno stario, ili čak pristao na povratak Beatlesa, no ono što se može s popriličnom sigurnošću pretpostaviti ješto bi Lennon mislio o današnjem svijetu, ratovima, nepravdi i pohlepi.

Njegov kult protokom vremena samo raste, jer Lennon nije bio samo legendarni glazbenik, ikona jednog vremena i jedne vrste glazbe, on je utjecao na razmišljanja nekoliko generacija, ne samo svojim pjesništvom, nego i svojim društvenim i političkim angažmanom. Njegovom su smrću, iako deset godina kasnije, i simbolično završene šezdesete i sve što su one predstavljale.

'Zamisli da svi ljudi žive u miru, možeš reći da sam sanjar, no nisam jedini', riječi su  pjesme „Imagine” jedne od Lennonovih najpoznatijih pjesama. Mnogobrojnim kampanjama John Lennon se aktivno angažirao za mir u svijetu, čime je utjecao i još uvijek utječe na mnoge, a veliko priznanje njegovu glazbenom stvaralaštvu je izjava priznatoga dirigenta svjetskoga glasa Leonarda Bernsteina, koji je svojedobno kazao: 'Lennonova glazba sigurno će trajati toliko dugo koliko i djela Brahmsa, Beethovena i Bacha'.

Vedran Jerinić

Slika: www.johnlennon.com



 Repozitorij




Tražilica