english English

Hasanaginica- između običaja i osjećaja

21.03.2012, 18:38:08
Hasanaginica- između običaja i osjećaja

Nakon uspješne premijere 18.ožujka 2011., u Kazalištu Marina Držića ponovno je izvedena ''Hasanaginica'', narodna balada koja donosi tragičnu priču o ljubavi, ponosu i čovjekovu odnosu prema Bogu. Tekst je dramatizirao autor Milan Ogrizović, a režiju potpisuje  Ivan Leo Lemo. Glavna uloga pripala je Jasni Jukić, koja je energičnom glumom u potpunosti uspjela dočarati lik nesretne, ali i ponosne aginice.

Iako je balada  nastala oko 1646. u Imotskoj krajini, njezina tematika nije pala u zaborav. Zasniva se na tragičnosti glavne junakinje - hrabre, emotivne i ponosne žene, razapete između propisanih običaja, očekivanja i vlastitih dvojbi i stremljenja. Poput likova grčkih tragedija i za Hasanaginicu se može reći da je bez ''krivnje kriva''.

Njezina tragičnost proizlazi iz toga što ju je njezin muž aga Hasanaga, kojega glumi Vladimir Posavec, odvojio od djece i protjerao iz zajedničkog doma zato što ga nije došla posjetiti u njegovu šatoru dok je bio ranjen. Budući da su živjeli u strogom patrijarhalnom društvu, u kojem se smatralo da je ženi mjesto uz djecu, bilo je nezamislivo i protiv običaja da Hasanaginica ode svojem mužu, iako je bolestan. Međutim, aga nije htio smekšati srce i ostavio je svoju aginicu u nezavidnom položaju.

Energija je između glavnih glumaca nevjerojatna. S velikom lakoćom i odličnom dikcijom izveli su ovo djelo napisano u stihovima. Jezik obiluje turcizmima što dodatno pridonosi ambijentalnosti i daje bolji uvid u vrijeme i mjesto događanja. U ostalim su važnijim  ulogama:  Slavko Juraga kao imotski kadija, Lana Helena Hulenić kao Sultanija, Milka Podrug-Kokotović kao Umihana, Izmira Brautović kao Zarif-hanuma - Hasanaginičina majka, Zdeslav Čotić kao Beg Pintorović - Hasanaginičin brat te Branimir Vidić-Flika, u čak dvjema ulogama kao Husein i Svata starješina. Što se tiče ostalih elemenata predstave, scenografkinja Vesna Režić, kostimografkinja Mirjana Zagorec i skladateljica Paola Dražić-Zekić napravile su odličan posao i u potpunosti odvele gledatelje u magičnu atmosferu poput 1001 noći.

Kostimi, glazba i izvedba svakog pojedinog  glumca, pridonijeli su stvaranju ove tužne priče o majci koja neizmjerno voli svoju djecu i svog muža, iako je on odbacuje zbog prevelike podložnosti utjecajima okoline. Aga smatra da je strah i trepet, a u sebi je zapravo izgubljen, neodlučan. Najveći mu je problem tvrdoglavost koja ga udaljuje od žene koju voli i s kojom sanja vječni život u Džennetu, njihovu raju.

Na kraju predstave, Hasanaginica se morala udati za imotskoga kadiju i otići daleko od kuće. Međutim, ljubav prema  djeci i mužu bila je jača. Zaustavila je svatove, otišla ih vidjeti po posljednji put. Suočena s ponovnim odbijanjem svoga muža, shrvana vlastitim osjećajima i puna tuge za svojom djecom, okončala je svoj život bacivši se s kule. Tako je završio život ponosne i hrabre žene koja je uvijek nastojala poštovati ono što se od nje po običajima tražilo, iako je to  bilo nauštrb njezine sreće.

Leona Rašica



 Repozitorij




Tražilica