english English

Trilogije koje su podijelile publiku

25.05.2012, 17:36:49
Trilogije koje su podijelile publiku

Suvremeno doba i prvo desetljeće 21. stoljeća donijelo je za sobom sasvim nove filmske trilogije koje su zauvijek obilježile novo stoljeće i doživjele goleme uspjehe. Svejedno da li se radilo o trilogijama koje prikazuju nove svjetove, junake čarobnjake u borbi protiv zla ili trilogije koje se bave problematikom pomalo istrošenog i iskrivljenog vampirizma, sve one su kod velikog dijela publike primljene s oduševljenjem.  Međutim, rijetko će koja od njih nakon dvije godine doživjeti ponovno snimanje. To je primjerice slučaj sa „Trilogijom Millennium“ švedskog autora Stiega Larssona, čija čitanost i gledanost, zahvaljujući filmskim trilogijama  sve više raste.

Stieg Larsson – od politike do književnosti

Stieg Larsson rođen je 15. kolovoza 1954. Njegovo pravo ime je zapravo Stig Larsson, ali pošto nije želio da ga mijenjaju sa poznatim švedskim redateljem Stigom Larssonom, svojem imenu dodao je slovo „e“. Oba njegova roditelja imali su 19 godina kada se rodio, pa je odrastao kod djeda i bake, a od osme godine života ponovo je živio s roditeljima.

Nakon završene gimnazije radio je u švedskoj novinskoj agenciji „Tidningarnas Telegrambyra“ ili skraćeno „TT“ i to je začetak njegovog rada u novinarstvu, a posebno se bavio istraživačkim novinarstvom kojem se najviše posvetio i upoznao mnoge društvene probleme i anomalije u društvu. Isprva je pisao manje kritike, članke,  eseje, a 1995. kada je nekoliko ekstremnih desničara ubilo sedam ljudi,  osnovao je  „Expo-zakladu“ a kasnije je postao i izdavač istoimenog antifašističkog časopisa „Expo“. „Politički je nažalost stajao više lijevo nego mi, njegovi roditelji.“ izjavio je Larssonov otac u dokumentarcu njemačke javne televizije ZDF, što dovoljno govori o Larssonovoj političkoj orijentaciji

Za života je bio oštri protivnik i kritičar fašizma, neonacizma i američkog imperijalizma.

Ali, tek nakon njegove smrti koja je nastupila nakon srčanog udara, 9. studenog  2004. svijet upoznaje i njegov književni rad i njegove kriminalističke romane koje nije uspio završiti, a planirao ih je napisati ukupno deset.

Objava trilogije i njezino pojavljivanje u kinima

Posmrtno su objavljena tri njegova romana koji nose skupni naziv „Trilogija Millennium“ po časopisu „Millennium“ koji se pojavljuje u romanima, a kronologija objava je išla ovim redom:  „Muškarci koji mrze žene“ (2005.) , „Djevojka koja se igrala vatrom“ (2006.) i „Kule u zraku“ (2007.). Glavni likovi romana jesu novinar Mikael Blomkvist i samozatajna  stručnjakinja za računala Lisbeth Salander.  Objavljena trilogija je postala najpopularnijom na skandinavskom poluotoku, u Švedskoj je prodano 3,5 milijuna primjeraka, a u svijetu je količina prodanih primjeraka dosegla broj od 15 milijuna.

Dvije godine nakon objave trilogije, krajem veljače 2009.,  u švedskim kinima se pojavio prvi film na osnovu priče iz prvog romana. Nakon toga, u jesen iste godine i ostala dva dijela doživjeli su premijeru na filmskim platnima diljem Švedske. Ulogu novinara Blomkvista utjelovio je glumac Mikael Nyqvist, a ulogu Lisbeth Salander dobila je glumica Noomi Rapace. Do kraja 2009. postojale su dvije trilogije, jedna u obliku knjiga, a druga u obliku filma.

No, uskoro se za film zainteresirala američka filmska industrija, te su se oni odlučili ponovo snimiti trilogiju, ali dakako sa potpuno novim licima, sasvim drukčijim pristupom i novim naslovom. Krajem 2011. u kina je izašao prvi dio ponovo obrađene trilogije, ali ovaj put s naslovom „Djevojka sa zmajevom tetovažom“. Mikaela Nyqvista u američkoj verziji zamijenio je engleski glumac Daniel Craig koji se proslavio po ulozi novoga Jamesa Bonda, a Noomi Rapace je u novoj verziji zamijenjena američkom glumicom Rooney Marom, poznatoj iz filma „Društvena mreža“ koja govori o nastanku društvene mreže Facebook. Između mnogobrojnih novih lica,  i hrvatski glumac Goran Višnjić našao svoju ulogu u novom filmu.

Film s nekoliko lica

Pojavom prvog filma nove trilogije, gledateljima je pružena mogućnost uspoređivanja, diskusije koja je bolja verzija i koji su glumci bolje odglumili svoje uloge. Tako je nastala trioba u skupinu kojoj se više svidjela nova obrada, u skupinu koja je još uvijek vjerna švedskoj obradi i treća skupina kojoj se ne sviđa nijedna obrada nego samo knjige. Publika se dakle podijelila u tri skupine, a pojavom američke verzije film je dobio nekoliko identiteta.

Tako Šveđani pričaju o filmu „Muškarci koji mrze žene“ (Män som hatar kvinnor) Nijemci o filmu „Zaslijepljenost“ (Verblendung), Poljaci o filmu „Djevojka sa tetovažom“ (Dziewczyna z tatuażem) Francuzi  i Talijani o „Milenijumu: Muškarci koji mrze žene“ (Millénium, les hommes qui n'aimaient pas les femmes / Millennium: Uomini che odiano le donne) dok su se začudo, Amerikanci i Rusi našli na jednoj strani, pa se njihova verzija zove „Djevojka sa zmajevom tetovažom“ (The Girl with the Dragon Tattoo/



 Repozitorij




Tražilica