english English

Isprepletene stvarnosti genijalnog uma Davida Lyncha

21.01.2014, 14:43:18
 Isprepletene stvarnosti genijalnog uma Davida Lyncha

Uz pojam surealizma se najčešće veže slikarstvo, ali jedan od najutjecajnijih surealista današnjice je bez daljnjeg redatelj, slikar i glazbenik David Lynch.

Rodom iz savezne Američke države Montane, potječe iz obitelji njemačkog i  finskog porijekla. Otac mu je bio znanstvenik američke vlade a majka profesor engleskog jezika. Zbog očevog posla njegova obitelj se često selila što je već tad slobodnom duhu mladoga Lyncha i odgovaralo, jer je tako mogao uživati u prirodi i različitim krajolicima Sjedinjenih Država i upoznavati različite profile ljudi,  što će ga kasnije inspirirati u svom stvaralaštvu.

Već u mladosti ga je fascinirala umjetnost, primarno likovna. Pohađao je akademiju likovne umjetnosti u Bostonu i Philadelphiji, gdje je sa slikarstva njegovo zanimanje polako prešlo na filmove. Taj prijelaz je nastao od čiste volje Lyncha da ugleda svoje slike u pokretu, da njegovi likovi ožive. I tako je nastala i svojevrsna trilogija kombinacije animiranog i igranog filma, Six men getting sick (1968.), The Alphabet (1968)i The Grandmother (1969).

The Grandmother je priča napuštenog dječaka koji uzgoji baku iz sjemenke kako bih imao nekoga da se brine za njega.  Film se smatra početkom Lynchovog filmskog stvaralaštva  sto će ga učiniti prepoznatljivim kroz kasniji rad. Kritičari tog doba su definirali uradak kao ''istinska nastranost, koja sadrži mnoge teme i ideje koje će kasnije biti vidljive u njegovom radu te prikazuje fantastično shvaćanje filma kao medija.”

Lynchov debut u svijetu dugometražnog filma je Ereserhead iz 1977. Snimljen u crno-bijeloj tehnici, prati priču muškarca kojemu se svijet doslovno počinje raspadati nakon smrti djeteta.  Sam film je prepun surealnih scena i apstrakcija koje razbijaju dramatičnost same tematike filma. Ovim uratkom Lynch je postao predmet divljenja  drugih vizualnih umjetnika tog doba, među ostalima i slavnog redatelja Stanley Kubrika.

Nakon Ereserheada, Lynch dobiva ulogu redatelja i scenarista u filmu Elephantman, zahvaljujući kojemu 1980. biva nominiran  za nagrade Oscar i Zlatna Palma. Sama radnja filma se odvija u viktorijanskom Londonu, te prati priču Johna Merricka, čovjeka sa teškim deformacijama lica i Fredericka Trevesa, šefa kirurgije londonske bolnice koji spasi Merrika iz cirkusa i uzme ga pod svoju skrb. Film je ubrzo postao uspješan po zaradi ali i hvaljen od strane kritičara, koji ga definiraju kao ˝besramno sentimentalnim u istraživanju ljudskosti u modernom svijetu.'˝

Nakon uspjeha Elephantman-a, Lynch je nakratko  odstupio od ljudske tematike u 'standardnom' svijetu i prešao na znanstvenu fantastiku režirajući  Dune sa poznatim talijanskim filmašem Dinom de Laurentiisom. Iako film nije mnogo zaradio na blagajnama ubrzo je stekao kultni status, kojeg  zadržava i dan danas.

Sličnu sudbinu je tako imao i njegov neo-noir  Blue Velvet iz 1986., u kojemu glavne uloge igraju Isabella Rosselini i Klye McLachlan. Sa Blue velvetom Lynch počinje romantičnu vezu sa slavnom talijanskom glumicom i dugogodišnju suradnju sa McLachlanom ali i uvodi u svoje filmove lik žene u nevolji i tragičnog junaka, što će postati neke od ponavljajućih tema u njegovim filmovima.

Kraj  80ih za Lyncha je označio prijelaz sa velikog ekrana na televiziju. Tad je upoznao Marka Frosta i s njime počeo raditi na kriminalističkoj tv-seriji Twin Peaks. Priča se vrti oko agenta FBI-a koji dolazi u mali gradić kraj Washingtona istražiti ubojstvo srednjoškolke  te apsurdnih situacija koje ga okružuju, od proročanskih snova u slavnoj crvenoj sobi i patuljka čudnog glasa do gigantskog bijelog konja i diva koji mu pomažu da dođe do rješenja zločina. Sa Twin Peaksom, Lynch je nastavio suradnju sa glumcem Kyleom McLachlanom i započeo onu sa skladateljem Angelom Badalamentijem, s kime će nakon serije surađivati tijekom svih svojih dugometražnih projekata. 1992., inspiriran serijalom, je nastao i dugometražni Twin Peaks: Fire Walk with Me koji nelinearno prati priču oko smrti glavnog lika Laure Palmer.

1990. Lynch je snimio adaptaciju romana Barry Gifforda, Wild at heart. Kao malo odstupanje od apsurda i surealizma, film prikazuje ljubavnu priču u kojoj  se opet pojavljuje lik tragičnog junaka, kojeg ovog puta glumi Nicolas Cage. Sam Cageov lik je inspiriran Elvisom Presleyiem, koji je veliki muzički idol i redatelja i glumca.

Kraj 90ih, Lynch je obilježio sa povratkom na velike ekrane, i to sa čak tri filma, The Lost Highway, The Straight Story i Mullholland Drive. Dok The Straight Story prati putovanje čovjeka preko savezne države Iowa na kosilici, The Lost Highway i Mulholland Drive su kriminalističke drame prepune surealnih scena i situacija, koje prate nelinearne radnje u kojima likovi glume sebe u raznim realnostima koje se kroz samu radnju filma isprepliću. Glavni skladatelji soundtracka za The Lost Highway je opet Angelo Badalamenti, a na njemu gostuju velika imena rock i metal glazbe poput The Smashing Pumpkins, Marilyn Manson, Nine Inch Nails te legendarnog Davida Bowiea, koji su i sami veliki obožavatelji redatelja.

Početkom novog milenija snimljen je Lynchov najduži dugometražni film, trosatni Inland Empire, u kojemu glume već poznata lica iz njegovih prijašnjih radova Laura Dern (Wild at Heart) i Naomi Watts (Mulholland Drive) ali i Jeremy Irons.

Nakon Inland Empirea, Lynch se fokusirao više slikarstvu i internetu, pokrenuo svoju stranicu (davidlynch.com) i  sa njome dvije internet mini-serije, DumbLand i Rabbits.  Široj publici je tako postao poznat kao vizualni umjetnik a ne samo kao redatelj, i to pogotovo nakon višebrojnih likovnih izložbi svojih radova u Sjedinjenim američkim državama ali i u Europi.

Na pitanje kad će se vratiti dugometražnom filmu, 2013. je odgovorio ˝ako se zaljubim u neku dobru ideju, sutra!'˝ali i priznao da više razmišlja o povratku na male ekrane.

Svestrani pobjednik mnogobrojnih prestižnih filmskih nagrada poput Zlatne palme, BAFTE i Zlatnog globusa, je više puta izjavio da nalazi inspiraciju svugdje, a pogotovo u besmislenosti ˝ona me najviše zabavlja u životu, čak kada se radi o borbi protiv ignorancije. Ako gledate čovjeka koji neprestano pokušava glavom kroz zid sve dok se toliko ne ozljedi da više ne može, nakon prvotnog šoka bi vam postalo smiješno baš jer je toliko besmisleno!˝.

Alga I. Alić

slika www.openingintro.com



 Repozitorij




Tražilica