english English

Projekti Sveučilišta koje financira Hrvatska zaklada za znanost

13.03.2017, 14:15:21

Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) odabrala je najbolje prijavljene projekte u 2016. među kojima su i dva projekta Sveučilišta u Dubrovniku. HRZZ je osnovana sa svrhom promicanja znanosti i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj, te je središnja nacionalna institucija za financiranje znanstvenih projekata. Svakim natječajem nastoji se potaknuti suradnja s gospodarstvom ili drugim znanstvenim ustanovama, poduprijeti obrazovanje i razvoj nadarenih i kreativnih pojedinaca, razviti hrvatski visokoobrazovni i znanstveni prostor i ostvariti rezultate koji stimuliraju hrvatsko gospodarstvo i dobrobit društva. Na natječaju Istraživački projekti u 2016. bilo je ukupno prijavljeno 336 projekata iz svih znanstvenih područja, od čega ih je manje od polovinu odobreno. Sveučilište u Dubrovniku jedina je institucija koja je na natječaju imala stopostotni učinak - prijavilo je dva projekta i oba su odobrena, i to jedan iz prirodnih, a drugi iz društvenih znanosti. Važno je i napomenuti da su svi projekti morali proći stroge kriterije i međunarodne recenzije, što potvrđuje njihovu vrijednost i značaj na međunarodnoj razini. Trenutno su na Sveučilištu aktivna tri projekta koje financira Hrvatska zaklada za znanost. Uz dva prethodno naznačena, aktivan je i projekt „Utjecaj promjena termohaline cirkulacije u istočnom Mediteranu na planktonske zajednice u južnom Jadranu: ekološki i genetički pristup (AdMedPlan).“ Voditeljica je projekta dr. sc. Mirne Batistić, znanstvenica na Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, a započet je 2015. godine. U nastojanju da i dalje poveća broj znanstvenih projekata, Sveučilište će logistički i financijski poticati svoje istraživače u prijavljivanju projektnih prijedloga na buduće natječaje Zaklade.

Voditelj projekta „Upravljanje dinamičkim sustavima (ConDyS)“ je izv. prof. dr. sc. Martin Lazar, prorektor za međunarodnu suradnju i znanost, te nastavnik na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo, dok su suradnici na projektu nastavnici i znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Sveučilišta u Dubrovniku, i strani konzultanti. Projekt će trajati četiri godine i njegova je vrijednost gotovo milijun kuna, kolik je i maksimalan iznos financijske potpore na ovom natječaju.

„Ovim se projektom unutar hrvatske istraživačke mreže planira uspostaviti interdisciplinarni tim znanstvenika koji će se baviti matematičkom teorijom upravljanja i primjenom dobivenih rezultata“, rekao je izv. prof. dr. sc. Lazar. 

Teorija upravljanja interdisciplinarno je područje koje povezuje matematiku s tehničkim znanostima i proučava dinamičke sustave (obično modelirane s pomoću diferencijalnih jednadžba) s ulazima. Posebno, njezin je cilj dovesti sustav iz početne konfiguracije u zadano stanje uz pomoć aktivne upravljačke funkcije. Sama je teorija doživjela znatan napredak u proteklih nekoliko desetljeća, a njezini su rezultati uspješno primijenjeni na više zadaća iz

elektrotehnike, strojarstva, prijevoza, komunikacija, medicine, biologije itd.

Cilj je projektu uspostava istraživačke skupine specijalizirane za teoriju upravljanja koja će se moći nadmetati na najvišoj međunarodnoj razini. U tu svrhu projekt uključuje znanstvenike s različitih sveučilišta, iz Dubrovnika, Zagreba i Osijeka, pa time potiče međuinstitucionalnu suradnju i potvrđuje načelo međuregionalnosti. Uključivanje inženjera elektrotehnike omogućit će sveobuhvatan i interdisciplinaran pristup proučavanim pojavama, pa će time utrti put uspješnoj primjeni dobivenih rezultata.

Projekt također uključuje četiri eminentna svjetska znanstvenika, konzultante/stručnjake, između ostaloga direktora Max Planck Instituta za dinamiku kompleksnih tehničkih sustava, Magdeburg, Njemačka, i osnivača Baskijskog instituta za primijenjenu matematiku, Bilbao, Španjolska, što će pridonijeti prepoznatljivosti i uspješnosti  projekta.

Rezultati istraživanja u okviru predloženog projekta bit će primjenjivi na više problema, uključujući zračni prijenos tereta, suradnju čovjeka i robota te upravljanje prometom. Izbor problema i primjena odabrani su zbog njihove važnosti u suvremenim međunarodnim istraživanjima i na osnovi iskustva i stručnosti članova tima.

Drugi projekt Sveučilišta je „Mogućnosti reindustrijalizacije hrvatskog gospodarstva – REINDUCE, a njegov je voditelj doc. dr. sc. Nebojša Stojčić, pročelnik Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju. Suradnici su na projektu znanstvenici i nastavnici Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog instituta u Zagrebu. Projekt će trajati tri godine i vrijednost mu je tristo tisuća kuna. Polazišna mu je pretpostavka da završetak ekonomske integracije Hrvatske u EU i konvergencija zaposlenosti i proizvodnosti prema prosjeku EU-a zahtijeva strategiju reindustrijalizacije, dakle novu industrijsku politiku.

„Tim znanstvenika istraživat će mogućnosti poništavanja nepovoljnih učinaka dosadašnje deindustrijalizacije i poticanje reindustrijalizacije temeljene na znanjem intenzivnim aktivnostima s visokom dodanom vrijednošću“, rekao je doc. dr. sc. Nebojša Stojčić.

Koncept koji podržava REINDUCE nova je industrijska politika prilagođena hrvatskim specifičnostima i aktualnostima. U skladu s tim, glavni je cilj projekta razviti politike za ekonomsku konvergenciju Hrvatske u procesu njezine integracije u gospodarstvo EU-a. Tijekom proteklih dvadeset godina Hrvatska je doživjela znatnu deindustrijalizaciju i u ovome trenutku mora pronaći svoj specifičan model reindustrijalizacije (promjene u ekonomskoj strukturi) koji uzima u obzir vlastita povijesna i kulturna obilježja. Predmet analize REINDUCE projekta jedan je od najvažnijih pokušaja razmatranja ekonomske politike u Hrvatskoj danas: razumijevanje razloga trenutnoga ekonomskog stanja i razvoja analitičkih alata zasnovanih na dokazima za kreatore ekonomske politike i prelazak s deindustrijalizacije u reindustrijalizaciju. Ishod ovog projekta bit će nova istraživanja kojima će se produbiti razmišljanja o ekonomskoj politici, uz preporuke zasnovane na nalazima i na širokome rasponu međusobno povezanih politika i alata. 




Tražilica