english English

Znanstvena tribina: Velika dubrovačka trešnja, 350 godina od potresa koji je promijenio povijest

08.11.2017, 09:27:35

Prva znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku održala se sinoć u Kampusu predavanjem prof. dr. sc. Marijana Heraka i prof. dr. sc. Davorke Herak s temom Velika dubrovačka trešnja, 350 godina od potresa koji je promijenio povijest. Uvod je to u ciklus znanstvenih tribina kojima će se nastojati široj javnosti približiti zanimljive znanstvene teme i predstaviti najnovija znanstvena postignuća.

Prof. dr. sc. Marijan Herak i prof. dr. sc. Davorka Herak s geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorili su o povijesnim činjenicama koje su pratile veliki potres, poput bezvlađa, pljački, pa i požara, uloge koje su u tome političkom igrokazu odigrali istaknuti dubrovački, mletački i osmanlijski protagonisti toga vremena, a onda se predavanje nastavilo u smjeru budućnosti – točnije što napraviti da se uslijed velikog potresa situacija ne ponovi i kako spriječiti veliku štetu. Sa seizmološkoga gledišta, važno je uočiti kako je upravo potres iz 1667. godine posljednji tako veliki potres u području od Stona do Herceg Novog. Ta činjenica sugerira kako u tom području od tada traje nakupljanje energije elastične deformacije koja će se u budućnosti osloboditi novim velikim potresom. Razmotrila su se i svjedočanstva koja se odnose na pojavu tsunamija, prostornu razdiobu šteta u samom Gradu, te prikazala današnja seizmološka istraživanja u Dubrovniku i okolici.

Ove se godine, 6. travnja, obilježila 350. godina od katastrofalnog potresa u Dubrovniku. Riječ je o potresu koji je toliko štete nanio Dubrovniku i Dubrovačkoj Republici da je izravno utjecao i na njezinu budućnost. Iako to nije jedini jaki potres u dubrovačkoj povijesti, ovaj je posebno upamćen zbog izuzetno teških posljedica, koje su nastupile zbog više uzroka. Taj je događaj bio predmetom velikoga broja suvremenih izvješća i kasnijih studija, ali su se one uglavnom odnosile na njegov utjecaj na socijalne i političke prilike.

Marijan Herak redoviti je profesor Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U svome znanstvenom radu bavi se brojnim aspektima seizmologije, pri čemu se posebno ističu studije seizmičnosti Hrvatske, istraživanje svojstava Zemljine unutraš­njosti i radovi s problematikom procjene seizmičke opasnosti i ugroženosti. Glavni je autor karte potresne opasnosti u Hrvatskoj koja je prihvaćena kao temeljni dokument pri primjeni europskih norma za protupotresnu gradnju.

Davorka Herak redovita je profesorica Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Najvažniji radovi odnose se na proučavanje seizmičnosti Hrvatske i srodne probleme (npr. statistika potresa, njihova kvantifikacija i lociranje, anizotropija brzina seizmičkih valova, određivanje modela seizmičkih brzina u kori i gornjem plaštu Zemlje, određivanje žarišnih mehanizama), a zapažene je radove objavila npr. i o površinskim valovima, te povijesti seizmologije (proučavanje svojstava povijesnih instrumenata i istraživanje znanstvenog doprinosa A. Mohorovičića).



Pravo na pristup informacijama

Zahtjev za pristup informacijama


Tražilica