english English

Predstavljanje istraživanja „Reindustrijalizacija Hrvatske: Kakvu industrijsku politiku trebamo?“

07.12.2017, 09:35:29

 U utorak 5. prosinca 2017. na Ekonomskom institutu, Zagreb predstavljeni su rezultati istraživanja proizašli tijekom prve godine znanstvenog projekta Mogućnosti reindustrijalizacije hrvatskog gospodarstva – REINDUCE koji uz financiranje Hrvatske zaklade za znanost provode znanstvenici Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog instituta, Zagreb. U dosadašnjem dijelu, istraživanje je imalo za cilj utvrditi obrasce deindustrijalizacije i industrijskog razvoja u Hrvatskoj i zemljama srednje i istočne Europe te procijeniti utjecaj pojedinih industrijskih politika na reindustrijalizaciju navedenih gospodarstava.

Rezultati ukazuju na prevladavajući trend smanjenja radno-intenzivnih aktivnosti unutar prerađivačke industrije u svim zemljama srednje i istočne Europe tijekom proteklog desetljeća. Međutim, u zemljama koje su provodile aktivnu industrijsku politiku (npr. Češka i Poljska) ovaj proces bio je popraćen tehnološkim usložnjavanjem industrije te porastom sektorske konkurentnosti i udjela dodane vrijednosti prerađivačke industrije u ukupnom gospodarstvu, zbog čega su ove zemlje primjer uspješne reindustrijalizacije. S druge strane, u zemljama poput Hrvatske, proteklo je desetljeće bilo obilježeno padom industrijske konkurentnosti, porastom udjela nisko tehnološko-intenzivnih aktivnosti unutar prerađivačke industrije te smanjenjem udjela industrije u ukupnoj dodanoj vrijednosti. Drugim riječima, dok su uspješne bivše tranzicijske zemlje svojim politikama reindustrijalizirale gospodarstvo, u Hrvatskoj se proces deindustrijalizacije nastavio i produbio. Hrvatska je tako 1990. godine imala udio prerađivačke industrije u bruto domaćem proizvodu od 24 posto, dok je u 2015. taj udio prepolovljen te je iznosio svega 12 posto. Istovremeno, udio visoko tehnoloških proizvoda u ukupnoj industrijskoj proizvodnji blago se smanjio dok se u svim drugim zemljama regije (uz izuzetak Litve i Latvije) povećao.

Više o rezultatima istraživanja možete pročitati u dokumentu u prilogu.



Pravo na pristup informacijama

Zahtjev za pristup informacijama


Tražilica