english English

Znanstvena tribina: Grad na kružnom putovanju

19.04.2018, 13:08:23

Nova znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku pod nazivom Grad na kružnom putovanju održala se 18. travnja u sveučilišnom Kampusu. Na tribini su sudjelovali: Jelka Tepšić, zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika, prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, dr. sc. Hrvoje Carić, Institut za turizam, Zagreb, doc. dr. sc. Marijana Pećarević, Odjel za akvakulturu, Sveučilište u Dubrovniku, doc. dr. sc. Žarko Koboević, Pomorski odjel, Sveučilište u Dubrovniku i izv. prof. dr. sc. Sandra Uskoković, Odjel za umjetnost i restauraciju, Sveučilište u Dubrovniku.

Na tribini se tako moglo čuti kako su najave za 2019. u Dubrovniku 451 ticanje i 774 tisuća putnika, kako je istaknula Jelka Tepšić. Dodala je i da je aktualna gradska uprava poduzela kratkoročne mjere, poput konopa koji razdvaja smjerove na Pilama.  Potom je naglasila da je projekt „Respect the city“ pokrenut s ciljem upravljanja odredištem kao dugoročni interes svih relevantnih dionika. Dio je tog projekta i integrirani akcijski plan koji će biti temeljen na strateškim dokumentima, od kojih je jedan Strategija razvoja turizma s posebnim osvrtom na kruzing turizam na kojem je radio tim sa Sveučilišta u Dubrovniku. Profesor Ognjen Čaldarović istaknuo je da se baština mora uzeti kao takva, jer ima svoju neizmjernu vrijednost. „Bolje je da je puno ne mijenjamo i ne interveniramo i ne petljamo po njoj. Dubrovnik je bise naše baštine i u cjelini i u detaljima“, naglasio je Čaldarović. U svojem je izlaganju i postavio pitanje dokle će pretrpana jezgra biti atraktivna posjetiteljima. Zaključio je kako je važno očuvati uvjete za život stalnih stanovnika, čiji broj opada ali ne drastično, pa u tom smislu suživot turizma i svakodnevnice mora biti cilj. Pročelnica doc. dr. sc. Marijana Pećarević govorila je o utjecaju brodova na okoliš i istaknula onečišćenje zraka sumpornim oksidima koji najvećim dijelom dolaze upravo s brodova. Predstavila je podatke o taloženju sumpora na mjernim postajama u pet hrvatskih gradova - Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci i Slavonskom Brodu. Iz grafa je vidljivo kako je najveće taloženje zabilježeno u Dubrovniku gdje su zabilježene vrijednosti i do 6 puta veće od preporučenih graničnih vrijednosti. Uz to, najveće vrijednosti sulfata izmjerene su upravo u godini kad je bilo i najviše ticanja brodova u dubrovačkoj luci. Za pouzdanije podatke potrebno je ciljano praćenje sumpornih oksida u zraku i taloženje sulfata u moru na području luke. Uz mjere praćenja potrebne su i kontrole na terenu, a koje su se pokazale učinkovite jer su od 2014. i prilagođavanja  zakonodavstva direktivama EU koje se odnose na smanjenje emisije sumpornih oksida, vrijednosti taloženja sulfata u dozvoljenim  granicama. Hrvoje Carić govorio je o ekološkom otisku cruising turizma i vezanim rizicima po ljudsko zdravlje i ekonomiju. Tako je na tribini rekao da rizici po ljudsko zdravlje proizlaze iz predrasuda da su more i zrak čisti, a da su kruzing korporacije izrazito profesionalne  i visoko odgovorne. Što se tiče rizika po ekonomiju, kako kaže Carić, one proizlazi iz pristupa da je turizam trivijalan i jednostavan, da je više bolje, pa se treba fokusirati na rast dolazaka i da meritornost podataka nije važna, odnosno, da se nedovoljno mjeri ni potrošnja ni ostale karakteristike. Zaključno je u svojemu izlaganju predložio da Dubrovnik postane prva ekološki prihvatljiva kruzing destinacija. Pročelnik Pomorskog odjela doc. dr. sc. Žarko Koboević istaknuo je kako kruzeri imaju najsloženiju i najučinkovitiju opremu za prikupljanje i razgradnju fekalnih voda, na čistu vodu i neškodljive plinove, za razliku od manjih plovila (jahti, brodica itd), koje imaju samo tankove za prikupljanje fekalnih voda. „Mi koji proizvodimo fekalne vode na kopnu smo najviši krivci za šporkavanje obalnog mora“, rekao je Koboević. Sugovornica ove tribine bila je i izvanredna profesorica Sandra Uskoković, koja je govorila o gentrifikaciji odnosno smanjenju broja stanovništva, odumiranju lokalnih obrta, promjeni paradigme grada u filmsku kulisu. „Grad se polako pretvara u muzej“, zaključila je Uskoković. Tribinu je moderirao doc. dr. sc. Josip Mikuš.



Pravo na pristup informacijama

Zahtjev za pristup informacijama


Tražilica