english English

Međuinstitucionalna suradnja s ciljem očuvanja baštine

24.09.2018, 10:28:08

U Zavičajnom muzeju Konavala u općini Konavle uspješno je završen međunarodni projekt: 4 Universities 4 Konavle - Implementing Collection Care Project, koji se odvijao u periodu od  17. do 21. rujna 2018.

U nastojanju da se konzervatorsko-restauratorska struka afirmira u široj javnosti projekt je organiziran od strane Sveučilišta u Dubrovniku, Odjela za umjetnost i restauraciju i tri partnerska sveučilišta iz Austrije, Njemačke i Mađarske, u suradnji sa Muzejima i galerijama Konavala.

Sa strane Sveučilišta u Dubrovniku, Odjela za umjetnost i restauraciju projekt su realizirali doc. dr. sc. Danijela Jemo, voditeljica radionice za restauraciju tekstila i asistent Mateo Miguel Kodrič Kesovia, mag. art. rest.

Stručnjaci iz inozemstva uključeni u projekt bili su: Univ-Ass. Dipl.-Rest. Tanja Kimmel iz Universität für angewandte Kunst, Beč, Institut für Konservierung und Restaurierung, Laura Peters MA iz University of Technology, Arts, Sciences, CICS – Köln, Institute of Conservation Sciences Textilien und Archäologische Fasern i Dr. Orosz Katalin Hungarian University of Fine Arts, Budimpešta, Department of Conservation.

Poseban doprinos projektu dala je Ravnateljica muzeja Antonija Rusković, zajedno sa svojim suradnicima, koja je uvelike doprinijela tome da muzej postane živo vrelo koje promovira ljubav prema baštini, izvor vrijednih informacija ali i okupljalište ne samo za turiste, nego i za lokalnu zajednicu.

Cilj projekta je briga za očuvanje i promicanje vrlo bogate kulturne baštine Konavala, putem praktičnog rada studenata sukladno načelima konzervatorsko-restauratorske struke, a sve u funkciji razvoja novih znanja, vještina i sposobnosti, stjecanja vrijednog iskustva suradnje sa stranim stručnjacima i kolegama na terenu.

Ukupno 10 studenata bilo je podijeljeno u 3 radne grupe predvođene profesorima sa 4 sveučilišta.

Prva grupa se bavila procjenom rizika u muzeju koja zahtjeva kompleksan pristup u provedbi metodologije koju su razvile vodeće svjetske organizacije koje se bave zaštitom i očuvanjem kulturne baštine. Upravljanje rizikom pomaže kod donošenja  odluka o čuvanju i korištenju kulturne baštine, omogućuje da se razmotre svi rizici koji su međusobno povezani, kako bi se bolje odredili prioriteti, te isplanirali svi potrebni zahvati i materijalni resursi. Prvi korak bio je razvoj informativnog lista za privatne kolekcionare ili vlasnike tradicionalnih kostima i tekstila, dajući im jednostavan savjet kako se brinuti za njihovu baštinu.  

Druga grupa se bavila problemima izložbenog postava s naglaskom na različite metode izlaganja 2D i 3D muzejskih predmeta. Poseban naglasak je stavljen na oblikovanje i prilagodbu lutaka za izlaganje tradicijske odjeće, koristeći specijalne tehnike i materijale konzervatorske kakvoće.

Treća grupa provela je detaljnu digitalizaciju cjelokupnog fundusa zbirke Jelke Miš (oko 900 primjeraka uzornica veza). Na ovaj način olakšano je proučavanje i razumijevanje raznolike i bogate kulturne baštine iz ostavština vezilačke udruge Cavtat, koja je pod vodstvom Jelke Miš, aktivno djelovala u Cavtatu, sve do II. Svjetskog rata. Također, poduzete su i opsežne mjere preventivne konzervacije s ciljem poboljšanja kvalitete čuvanja navedene zbirke.

Sve zemlje tj. sveučilišta  uključena u projekt imaju vlastiti program obuke za restauratora tekstila, koji obuhvaća istu razinu znanja, stoga je bilo zanimljivo vidjeti da postoje različiti pristupi određenoj problematici, koji su bili temelj za stjecanje novih znanja  i podjelu iskustva s kolegama.

Nakon kontroliranog rada u laboratoriju/radionici za restauraciju tekstila, terenska nastava predstavlja posebni izazov u funkciji razvoja novih znanja, vještina i sposobnosti, prilagodbe neočekivanim uvjetima, u stjecanju neizmjernog iskustva suradnje sa raznim stručnjacima i kolegama na terenu.

Zajednička želja svih uključenih u projekt je da se ne ostane samo na jednom događaju, već da poprimi trajniju dimenziju, kako bismo našim studentima omogućili jedinstvenu priliku za sudjelovanje u aktivnostima očuvanja i brige za kulturnu baštinu. Erasmus je već velika pomoć za financiranje ovog projekta, ali realizacija daljnjih aktivnosti ovisi o drugim vidovima financijske potpore, zato je potrebno pronaći i druge sponzore.

Važnije od samog projekta su dugoročni ciljevi, što podrazumijeva uključivanje lokalnog stanovništva i cijele zajednice, te podizanje svijest o vrijednosti očuvanja i dokumentiranja vlastite kulturne baštine.

Što se tiče dojmova o radu na hrvatskoj baštini, za kolege iz inozemstva ovo je bilo jedinstveno iskustvo, posebno su bili zadovoljni vidjeti da su lokalni ljudi vrlo ponosni na svoju kulturnu baštinu i da cijene posao koji je napravljen. Također, pored stjecanja novih iskustava i poznanstava, osjeća se velika zahvalnost što su dobili dublji uvid u konavosku kulturu kao važnog dijela nacionalne i svjetske kulturne baštine, tim više što je od nedavno umijeće izrade konavoskog veza uvršteno i na UNESCO-ov popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara.



Pravo na pristup informacijama

Zahtjev za pristup informacijama


Tražilica