english English

Povijest i razvoj

Povijest visokog obrazovanja i znanstveno-istraživački rad u Dubrovniku započinju u dalekoj prošlosti. Posebno se to odnosi na pomorske, društvene i prirodne znanosti. Tako je Dubrovčanin Beno Kotruljević 1458. godine napisao četiri knjige „O trgovini i o savršenom trgovcu“ (tiskane tek 1573. godine u Veneciji), što je prvo djelo takve vrste uopće, dok je Nikola Sagroević, također državljanin nekadašnje Dubrovačke Republike (Respublica Ragusii, 1358. - 1815.), bio prvi Hrvat koji je napisao knjigu o navigaciji (tiskana 1574.). Jezuiti su 1624. godine osnovali „Collegium Rhagusinum“, a 1654. godine Senat Dubrovačke Republike proglasio ga je javnim visokim učilištem na kojemu se izučavala umjetnost i prirodne znanosti. Tu se obrazovao i Ruđer Bošković, najpoznatiji hrvatski znanstvenik i osnivač dinamičke atomske teorije, radi odlaska na doktorske studije u Rim. Godine 1793. Senat Dubrovačke Republike dopustio je mladim plemićima studirati navigaciju i trgovinu te primijeniti stručno znanje u izvanjadranskoj plovidbi.


Collegium Rhagusinum preteča je svekolikog suvremenog dubrovačkog visokog obrazovanja. Osnivanjem Pomorskog fakulteta, a zatim Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu, započinje novo razdoblje suvremenog obrazovanja u Dubrovniku. Takvo visoko obrazovanje u Dubrovniku prolazilo je različite faze, uspone i padove, ali je uvijek ostajala želja i upornost da ovaj Grad sačuva svoj identitet i u tom području.

Kad je 1994. godine Sabor Republike Hrvatske donio novi Zakon o visokim učilištima, kojim se uvode dva odvojena smjera u visokom obrazovanju: jedan znanstveni, tj. sveučilišni, a drugi stručni, tj. veleučilišni, bilo je jasno da se Zakon neće lako primijeniti u praksi. Jer sve novo uvijek potiče otpore.

Prepoznavši sve prednosti stručnog studija koji sasvim opipljivo unosi elemente zapadnoeuropskog obrazovanja u visokoškolski sustav države Hrvatske, na tadašnjem Pomorskom fakultetu u Dubrovniku prihvaćen je taj izazov i započele su aktivnosti za osnutak Veleučilišta. Iako put nije bio ni gladak ni brz, ipak je nakon dvije godine osnovano Veleučilište u Dubrovniku - Collegium Ragusinum, prvo javno veleučilište u Hrvatskoj, i to odlukom Vlade Republike Hrvatske dana 12. prosinca 1996. Ono je nastalo na temeljima visokog obrazovanja pomoraca u Dubrovniku koje započinje 1959. godine kad je osnovana Viša pomorska škola. Ta je viša škola 1984. godine postala Pomorski fakultet u Dubrovniku, i on je sve do osnivanja Veleučilišta u Dubrovniku bio u sastavu Sveučilišta u Splitu.


Želeći još više promovirati ulogu visokog obrazovanja i znanosti u Dubrovniku u duhu potpisane Povelje DISEC (Dubrovnik International Science and Education Centre), Veleučilište je još u siječnju 2001. godine izradilo Teze za raspravu o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku.

Ocijenivši da su se u Dubrovniku stvorile osnovne pretpostavke za moguće osnivanje Sveučilišta, rektorat Veleučilišta u Dubrovniku pokrenuo je aktivnosti za izradu vizije razvitka visokog obrazovanja i znanosti u Dubrovniku. Na temelju ponuđenih teza i u suradnji s predstavnicima Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, izrađen je Elaborat za osnivanje Sveučilišta u Dubrovniku.

Elaborat je dobio veliku podršku društvene zajednice i referentnih ustanova, a pozitivno ga je ocijenilo i Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu. Na prijedlog Ministarstva znanosti i tehnologije Vlada Republike Hrvatske jednoglasno je podržala prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku a Sabor Republike Hrvatske jednoglasno ga je donio 1. listopada 2003.

Trgovački sud u Dubrovniku upisao je 16. prosinca 2003. Sveučilište u Dubrovniku u sudski registar, pa je otada ono steklo svoju pravnu osobnost. Osnivanje Sveučilišta u Dubrovniku kruna je dugogodišnjeg napora pojedinaca i ustanova koje su sustavno razvijale visoko obrazovanje u Dubrovniku.



 Repozitorij




Tražilica