Sveučilište u Dubrovniku bilo je središte znanstvene i stručne rasprave o utjecaju umjetne inteligencije (AI) na novinarstvo, odnose s javnošću i strateško komuniciranje od 23. do 25. listopada 2025.
Sedamnaesto izdanje međunarodne znanstvene konferencije Dubrovački medijski dani (DMD) okupilo je znanstvenike i stručnjake iz više od 20 zemalja iz Europe i svijeta, koji su predstavili rezultate svojih istraživanja i projekata tijekom dvodnevne konferencije, a raspravu su nastavili na Policy Lab danu održanom 25. listopada. Tijekom ova tri dana raspravljalo se o tome kako umjetna inteligencija mijenja informacijski ekosustav, novinarsku profesiju, javnu komunikaciju i regulatorne politike Europske unije te koja je uloga stručne i akademske zajednice u ovim procesima.
Nakon pozdravnih govora organizatora, konferencija je započela paralelnim sesijama o utjecaju AI-ja na širenje dezinformacija i o kognitivnim, društvenim i komunikacijskim transformacijama u eri AI-ja. Znanstvenici iz Italije, Bugarske, Poljske, BiH, Srbije, Španjolske i Hrvatske otvorili su brojne teme, poput nastanka pseudo-medija, utjecaj AI-ja na povijesne narative te etiketiranje i točnost AI generiranog sadržaja. Naglasak je stavljen i na ulogu publike u širenju dezinformacija i problematiku pristranosti algoritama.
Uslijedilo je prvo pozvano predavanje Generative AI Lifecycle koje je održala Murielle Popa-Fabre (AI & Society Institute, École Normale Supérieure). Upozorila je da prelazak s ekonomije pažnje na ekonomiju namjere stvara uniformnu publiku, čime se ugrožavaju pluralizam medija i kognitivna autonomija, a granica između istine i utjecaja postaje nejasna.
Prvi dan konferencije zaključen je sesijama posvećenima medijskoj pismenosti, provjeri činjenica i međunarodnim perspektivama o utjecaju AI-ja na novinarstvo. Svoja izlaganja su, uz ranije navedene zemlje, predstavili istraživači iz Rumunjske, Slovačke, Irske i Njemačke.
Drugi dan konferencije obilježila su dva pozvana predavanja: Silvio Waisbord sa Sveučilišta George Washington i Nicolas Petit s Europskog sveučilišnog instituta.
Profesor Waisbord istaknuo je da AI produbljuje postojeće nejednakosti u medijskoj industriji, jer prednosti ostvaruju velike redakcije s tehnološkim resursima. Iako AI može povećati učinkovitost, on ne može zamijeniti ljudsku kreativnost, kritičko mišljenje i kontekstualno razumijevanje. S druge strane, profesor Petit upozorio je da tehnološki napredak u medijima donosi i društvene troškove poput dezinformacija i gubitka privatnosti. Ključno pitanje izlaganja bilo je i centralna tema same konferencije – tko snosi trošak (i kakav) inovacija u današnjoj demokraciji?
Ostale sesije drugog dana bavile su se odnosima novinarstva i tehnologije, uloge tržišta i algoritama u produkciji vijesti te etičkim pitanjima koje sa sobom donosi AI.
Konferencija je zaključena panelom o upravljanju i regulaciji umjetne inteligencije koji je otvorila Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u RH i voditeljica medijskog tima, predstavivši novi europski regulatorni okvir kojem je cilj zaštitu novinara i transparentnost platformi, a raspravu su nastavili stručnjaci iz Italije i Albanije.
Policy Lab dan bio je posvećen raspravama o europskoj digitalnoj i medijskoj politici, okupivši regulatore, znanstvenike, novinare i stručnjake na panel rasprave i interaktivne radionice. Predstavljen je novi Europski zakon o slobodi medija (EMFA), a naglašena je i sve veća potreba za novim standardima transparentnosti i zaštite pluralizma.
Održane su paralelne radionice: o EMFA-i i o etičkom korištenju umjetne inteligencije u novinarstvu. Ove interaktivne sesije privukle su zainteresirane studente i lokalne novinare, a održane su u suradnji sa Sveučilištem Stralsund i EUniCoast alijansom. Dan je završio panelom o dezinformacijama i provjeri informacija u kojem su sudjelovali predstavnici EDMO mreže, EDMO regionalnih središta i regulatori. Naposljetku, predstavljeni su rezultati studije o medijskim navikama i stavovima građana o važnosti lokalnih medija u RH.
Dubrovački medijski dani 2025 potvrdili su da umjetna inteligencija donosi nove mogućnosti, ali i duboke etičke i društvene izazove. Sudionici su istaknuli da budućnost novinarstva i medija ovisi o transparentnosti, regulatornoj dosljednosti i ljudskoj odgovornosti, dok europske politike poput EMFA-e postavljaju okvir za zaštitu informacijskog integriteta i demokratskog pluralizma.
Konferenciju je organizirao Fakultet za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku u suradnji s Europskim sveučilišnim institutom (EUI) i Centrom za pluralizam i slobodu medija (CMPF), Agencijom za elektroničke medije i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU). Policy Lab su, uz navedene, podržali Europski i Jadranski opservatorij za digitalne medije (EDMO i ADMO) te Europska sveučilišna alijansa EUniCoast. Dubrovački medijski dani i Policy Lab održani su uz potporu sponzora: Zračna luka Dubrovnik, Konrad Adenauer Stiftung, Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije, Turistička zajednica Grada Dubrovnika, Studentski centar Dubrovnik, Adriatic Luxury Hotels, Coca-Cola HBC Croatia, Adriatic osiguranje, Valamar i Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika.
