PubTalk: Praćenje obalnog područja i pomorske primjene

Pridružite nam se na PubTalk-u 23. ožujka u Promenada caffe&cocktail baru u Dubrovniku uz dva zanimljiva predavanja o tome kako satelitske tehnologije pomažu u razumijevanju i upravljanju našim okolišem – od morskih ekosustava do poljoprivredne proizvodnje.

Ulaz je slobodan uz prethodnu prijavu. Prijavnicu možete ispuniti na POVEZNICI.

SENSEI
Marijana Pećarević i Kruno Bonačić (UNIDU)

Projekt SENSEI inicijativa je Europske svemirske agencije koja se provodi na Sveučilištu u Dubrovniku. Projekt je usmjeren na razvoj metode za praćenje okolišnih čimbenika u Malostonskom zaljevu pomoću satelitskih snimaka, s ciljem razvoja pristupa koji se može primijeniti i na druga slična obalna područja.

U okviru prezentacije ističe se važnost primjene suvremenih tehnologija za održivo korištenje i zaštitu morskih ekosustava. Takav pristup doprinosi boljem razumijevanju promjena u obalnim područjima te učinkovitijem upravljanju i zaštiti osjetljivih obalnih ekosustava.

Procjena pogodnosti za navodnjavanje temeljena na satelitskim podacima kao alat za otpornu poljoprivredu
Ivana Radošević (HIDROCIBALAE)

Klimatske promjene sve više povećavaju rizik od nestašice vode i nestabilnosti poljoprivredne proizvodnje, osobito u područjima s ograničenim vodnim resursima. Iako se navodnjavanje često promatra kao kratkoročna mjera za ublažavanje posljedica suše, njegova uloga u dugoročnoj otpornosti poljoprivrednih sustava i agroekološkoj tranziciji postaje sve važnija.

U ovom predavanju bit će predstavljen satelitski utemeljen pristup procjeni pogodnosti za navodnjavanje razvijen kao alat za strateško planiranje i podršku donošenju odluka u uvjetima rastućih klimatskih i resursnih ograničenja. Razvijena je i WebGIS aplikacija za planiranje navodnjavanja u odabranim poljoprivrednim područjima u Hrvatskoj koja integrira podatke daljinskih istraživanja Zemlje (Earth Observation) s agronomskim i infrastrukturnim informacijama.

Metodologija kombinira Sentinel-2 satelitske snimke, podatke o terenu, svojstvima tla, parametrima usjeva i blizini vodne infrastrukture u okviru višekriterijske analize. Rezultat je prostorno kontinuirana karta pogodnosti za navodnjavanje izrađena za oko 150 km² poljoprivrednih površina, validirana terenskim mjerenjima vlage u tlu.

Za razliku od klasičnih karata suše, ovaj pristup identificira područja u kojima su ulaganja u navodnjavanje tehnički izvediva i dugoročno održiva. Rezultati su dostupni putem WebGIS platforme koja omogućuje vizualizaciju i usporedbu pokazatelja pogodnosti za navodnjavanje te podržava donošenje odluka na razini poljoprivrednih gospodarstava i javnih politika, pridonoseći održivijem upravljanju vodnim resursima u poljoprivredi.

Predhodni članakProfessor Richard P. Farkas delivered a lecture at the University of Dubrovnik
Slijedeći članakTreći dan Tjedna karijera 2026: sigurnost u pomorstvu i razvoj timskih vještina