Stručnjaci iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) obavljaju poslove razvoja, integracije i održavanja računalnih i komunikacijskih sustava kojima se danas koristi u mnogim područjima ljudskog života.
Uobičajeni poslovi koje mogu obavljati završeni studenti računarstva uključuju: programiranje, analizu poslovnih sustava, modeliranje, implementaciju, testiranje, administriranje, dokumentiranje i održavanje računalnog sustava. Uz to neizostavni su poslovi konzultacije i pružanje tehničke podrške svim drugim sustavima koji se na bilo koji način oslanjaju na softver, računala ili mrežu.
Stručnjaci iz područja računarstva zapošljavaju se ne samo u tvrtkama koje se bave razvojem i održavanjem informacijsko-komunikacijskih sustava već i u drugim tvrtkama koje se koriste IKT-om. Prema statistikama Europske unije svaka peta tvrtka u EU zapošljava stručnjake tog profila, pri čemu tvrtke u svim zemljama EU imaju problema s pronalaženjem dostatnog broja stručnjaka željene struke. Očekivani daljnji porast u korištenju IKT-a dodatno će povećati potražnju za takvim stručnjacima.
Za IKT-industriju ni u ovo pandemijsko doba nema krize, pa primjerice u Hrvatskoj, prema anketi udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx, većina članica u sljedećoj godini očekuje porast izvoza i prihoda uz veće zapošljavanje.
https://www.cisex.org/hr/blog/cisex-anketa-ocekivanja-za-2020-i-2021-godinu
Prema podatcima portala „Moj Posao“, stručnjaci zaposleni u tvrtkama iz sektora IT i telekomunikacija u Hrvatskoj su među najbolje plaćenim visokoobrazovanim zaposlenicima, a njihove su plaće oko 30 posto više od prosjeka. Uz to, u pandemijskoj 2020. godini ti su zaposlenici ostvarili najveći prosječan rast mjesečnih primanja u usporedbi s 2019. godinom.
Podatci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da visokoobrazovani IT-stručnjaci ne ostaju dugo nezaposleni. Zbog manjka kadrova, prema preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz prosinca 2020., u gotovo svim hrvatskim županijama treba povećati broj stručnjaka iz IKT-a jer je sadašnji broj završenih studenata računarstva nedostatan.
Digitalizacija društva i ekonomije, elektroničko poslovanje, pametni (engl. smart) sustavi, internet stvari te proširena i virtualna stvarnost su uzlazni trendovi u području IKT-a. Sve više računalnih sustava temelji se na automatizaciji okruženja, umjetnoj inteligenciji i analizi velikih količina podataka nastalih u digitaliziranom društvu.
Za oblikovanje i održavanje takvih sustava potrebni su visokoobrazovani stručnjaci koji uz osnovna računarska znanja i vještine imaju potrebna znanja i vještine iz područja umjetne inteligencije, znanosti o podatcima, novih tehnologija i robotike.
U današnje vrijeme zbog COVID-19 pandemije često se pojavljuje potreba za radom od kuće. Stručnjaci ovog profila zbog prirode svojeg posla imaju znatno manje problema uz takav rad od onih u nekim drugim područjima, jer im je za većinu poslova dostatno računalo i internetska veza.
Računarski stručnjaci mogu bez većeg problema, ne mijenjajući svoje stalno mjesto boravišta, raditi kao zaposlenici bilo koje svjetske kompanije. Žele li privremeno promijeniti svoje boravište, a nastaviti obavljati svoj uobičajeni posao, mogu bez većih problema postati digitalni nomadi, dakle zaposlenici koji svoj posao obavljaju samo online koristeći se računalom i internetskom vezom.
U osnovi, za visokoobrazovane stručnjake iz područja IKT-a nema krize. Količina poslova i potražnja za kvalitetnim IKT-stručnjacima povećavati će se jer se sve više drugih poslovnih sustava oslanja na računala i računalne sustave.
Sva znanja potrebna za početak rada u području IKT-a studenti mogu steći na preddiplomskim i diplomskim studijima računarstva na Sveučilištu u Dubrovniku, te na takav način dobiti ulaznicu koja olakšava ostvarenje uspješne karijere.
