Znanstvenici Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, objavili su, u koautorstvu s hrvatskim i grčkim kolegama znanstveni rad „Habitat-Driven Population Parameters Insights for European Eel Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758) in Croatian Waters (hrv. Parametri populacije ovisni o staništu za europsku jegulju Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758) u hrvatskim vodama) “ u časopisu Fishes, indeksiranom u prvom kvartilu (Q1) baze Web of Science (WoS). Časopis Fishes ima IF – čimbenik odjeka 2.4, te je rangiran kao 29/120 (Q1) u kategoriji Morska i slatkovodna biologija (Marine & Freshwater Biology).
Objavljeni rad je prvi iz serije radova koji se temelje na trogodišnjem projektu: „Praćenje jegulje na kopnenim vodama u sklopu Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu RH“, koji financira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za ribarstvo. Zagreb.
Glamuzina, L., Conides, A., Matić-Skoko, S., Kresonja, M., Mrakovčić, M., Grđan, S., Pofuk, M., & Glamuzina, B. (2026). Habitat-Driven Population Parameters Insights for European Eel Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758) in Croatian Waters. Fishes, 11(2), 125. https://doi.org/10.3390/fishes11020125
Članak se može pronaći na poveznici: https://www.mdpi.com/2410-3888/11/2/125
Sažetak rada: Ključni parametri procijenjeni su zasebno za subpopulacije europske jegulje, Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758) u slatkovodnim i bočatim ekosustavima unutar Jedinice za upravljanje jeguljama jadranskoga sliva (EMU: JS). Tijekom 2023. i 2024. godine uzorkovanje europske jegulje provedeno je na 23 lokacije duž hrvatske obale (N = 678). Dob se kretala od 1 do 13 godina u slatkovodnim i od 1 do 8 godina u bočatim vodama. U strukturi populacije dominirale su nediferencirane jedinke (42,8%) u slatkovodnim i ženke (46,3%) u bočatim staništima. Jegulje u slatkovodnim staništima pokazale su značajno veći b-koeficijent u odnosu duljine i težine te bolje stanje. Na temelju uzoraka otolitnih prstenova, u obje skupine prevladavale su dobne skupine od 3 do 5. Za slatkovodnu skupinu utvrđena je nešto veća asimptotska duljina i niža stopa rasta u usporedbi s kraćom duljinom i većom stopom rasta u bočatim staništima. Prirodna smrtnost procijenjena je na 0,174 ± 0,09 godina⁻¹ i 0,191 ± 0,133 godina⁻¹ za bočata i slatkovodna staništa. Ukupna smrtnost bila je veća u slatkovodnom (0,86 godina⁻¹) u usporedbi sa bočatim (0,83 godina⁻¹) staništem. Prema dobivenim rezultatima, više od 50% jegulja u dobi od tri godine je u eksploataciji. Maksimalni prinos po jegulji (Y/R) bio je 0,082 g u bočatom staništu pri Lc = 44,88 cm, a trenutni Lc iznosi 19,4 cm. U slatkovodnom staništu, Y/R dosegao je vrhunac od 0,042 g pri Lc = 55,49 i trenutni Lc 11,1 cm. Preporučuje se, slijedeći preventivni pristup upravljanju, da se trenutne ribolovne prakse promijene kako bi se povećala minimalna veličina iskrcaja (MLS), barem na 45 cm (iznad trenutne službene MLS od 35 cm), kako bi se povećao ribolovni prinos i izravno poboljšala otpornost populacije. Nalazi naglašavaju potrebu za održivim politikama upravljanja jeguljama koje uzimaju u obzir različite parametre subpopulacije duž gradijenta slatke vode/bočate vode na maloj prostornoj skali prilikom predlaganja i provedbe mjera upravljanja stokom.
