Sveučilište u Dubrovniku nositelj projekta iz poziva Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama
Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za primijenjenu ekologiju, potpisalo je s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Razvoj sustava kontrole i obrane luka od unosa stranih vrsta“ (Development of system for control and protection of port from introduction of alien species – ProtectAS). Sveučilište je nositelj ovog projekta vrijednog 3.203.602,53 kn za koji je osigurano sto posto bespovratnih sredstava, a uz Odjel za primijenjenu ekologiju i Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku, na projektu će sudjelovati i partneri: Institut Ruđer Bošković, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagreb, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije te Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Ovaj interdisciplinarni projekt objedinit će istraživanja u područjima najprometnijih hrvatskih teretnih luka, Ploče i Rijeka. Uz mjerenje abiotičkih čimbenika i modeliranje morskih struja u lukama Ploče i Rijeka istražit će se sastav planktonskih zajednica, kao i prisustvo virusa i patogena te odrediti dinamika širenja vrsta u lukama. Dobiveni podaci koristit će se za plan mjera za suzbijanje i smanjenje potencijalnih štetnih posljedica od unosa stranih i ostalih štetnih vrsta brodskim balastnim vodama na bioraznolikost i morske ekosustave, vode za kupanje te zdravlje ljudi.
Unos stranih vrsta jedna je od glavnih prijetnji bioraznolikosti, a jedan od glavnih načina prijenosa morskih vrsta u nova staništa su balastne vode koje se na brodove uzimaju radi stabilnosti. Balastne vode sadržavaju i sitne organizme, plankton, a gotovo sve morske vrste provedu barem jedan dio života, najčešće rane razvojne oblike, u sastavu planktona. Ovaj problem dodatno je pojačan klimatskim promjenama jer vrste iz toplijih mora sve uspješnije preživljavaju i u hladnijim morima čija temperatura raste uslijed globalnog zagrijavanja. Ukoliko se unesena strana vrsta održi u novom okolišu može uzrokovati velike štete, ne samo ekološke već i gospodarske, a može predstavljati opasnost i za zdravlje ljudi. Brojni su primjeri i velikih gospodarskih šteta uslijed unosa stranih vrsta, koje mogu postati invazivne i zauzeti staništa domaćih vrsta. Neki od poznatijih primjera su unos rebraša Mnemiopsis leidyi u Crno more gdje je uzrokovao kolaps ribarstva jer se hranio zooplanktonom kojim se hrane i ličinke sitne plave ribe, a razvio se u velikom broju i sasvim potisnuo domaće vrste. U sjevernu Ameriku unesena je zebrasta dagnja koja se uspješno prilagodila novom okolišu i u velikim gustoćama obrastala podvodnu infrastrukturu pa se još uvijek za čišćenje izdvajaju ogromna sredstva. Europska komisija troškove kontrole i popravljanja šteta nastalih unosom stranih vrsta u Europu procjenjuje na najmanje 12 milijardi eura godišnje. Uz to, u balastnim vodama se mogu prenositi virusi i patogeni, a dokazano je da se na ovaj način širio virus kolere.
Cilj projekta ProtectAS je ublažavanje ranjivosti područja luka, jer su upravo ova područja, uz to što su više izložena unosu stranih vrsta, i osjetljivija jer je ravnoteža u njima već narušena ljudskim djelovanjima. Zbog toga je važno osmisliti i provoditi mjere za zaštitu obalnih područja, koja najviše koristimo i koja su najugroženija. Uz luku Ploče, Odjel za primijenjenu ekologiju započeo je i niz drugih istraživanja u obalnom području, uključujući i luku Dubrovnik. Uz problematiku onečišćenja brodovima, Sveučilište će se angažirati i u rješavanju drugog aktualnog problema na našem području – otpada u moru. Tako će se u suradnji s Odjelom za elektrotehniku i računarstvo i Regionalnom razvojnom agencijom DUNEA kroz više zajedničkih projekata tražiti inovativna rješenja za čišćenje otpada u moru upotrebom robota i autonomnih sustava. Dodatno, cilj je pokretanjem novog preddiplomskog sveučilišnog studija Primijenjena ekologija mora obrazovati kadrove koji će se uključiti u provođenje mjera zaštite i brigu o zdravlju morskih ekosustava.
