Suradnja Odjela za primijenjenu ekologiju sa Sveučilištem Babeș-Bolyai iz Cluja u Rumunjskoj

Uspješna suradnja Odjela za primijenjenu ekologiju sa Sveučilištem Babeș-Bolyai iz Cluja u Rumunjskoj  je rezultirala objavljivanjem novog znanstvenog rada u kojem je jedan od koautora prof. dr. sc. Branka Glamuzine u WoS Q1 časopisu Spectrochimica Acta Part A: Molecular and Biomolecular Spectroscopy.

Prof. dr. sc. Branko Glamuzina, znanstvenik Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, objavio je, u koautorstvu s prof. dr. sc. Simonom Cinta Pinzaru i drugim znanstvenicima sa Sveučilišta Babeș-Bolyai iz Cluja u Rumunjskoj, znanstveni rad „SERS of cylindrospermopsin cyanotoxin: Prospects for quantitative analysis in solution and in fish tissue“ u časopisu, „Spectrochimica Acta Part A: Molecular and Biomolecular Spectroscopy“ , indeksiranom u prvom kvartilu (Q1) baze Web of Science (WoS).

Ovim znanstvenim radom nastavljena je plodna suradnja Sveučilišta u Dubrovniku i Odjela za primijenjenu ekologiju sa Sveučilištem Babeș-Bolyai, koja je započela kroz FP7 Marie Curie Program s projektom Jadransers, a koja je rezultirala nizom znanstvenih radova i tekućih istraživanja korištenja morskih bioresursa u biotehnologiji i biomedicini.

Istraživanja vezana za ovaj rad su dijelom financirana od strane Sveučilišta u Dubrovniku kroz VIF shemu u 2019. godini, dodijeljena hrvatskom koautoru.

Časopis „Spectrochimica Acta Part A: Molecular and Biomolecular Spectroscopy“ ima IF – čimbenik odjeka 4.831za 2021. godinu, te je rangiran kao 5-ti od 43 časopisa u Q1 kategoriji „Spectroscopy“.

Članak se može pronaći na poveznici:

https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1386142522011325

Cilindrospermopsin (CYN), cijanotoksin koji se pojavljuje u okolišnim vodama kao metabolit cijanobakterija, nedavno je izazvao povećani interes kako u znanstvenoj zajednici tako i u institucijama za zaštitu okoliša, kontrolu hrane i zdravstvenu skrb zbog učestalosti izvješća o trovanjima kod ljudi i nedostatka brzih, učinkovitih tehnike detekcije i praćenja. U radu se iznose opsežne analize s Raman spektrofotometrijom  i SERS spektroskopskim podatcima o ovom cijanotoksinu s detaljnom karakterizacijom vibracijskog Ramanovog signala na temelju DFT izračuna kao i svojstava adsorpcije s obzirom na površinu nanočestica srebra. Kvantitativna SERS analiza postignuta je za raspon koncentracija od 0,218 nM do 2,18 µM u vodenoj otopini. Nadalje je istražena SERS diskriminacija toksičnog i zdravog ribljeg tkiva, korištenjem linearne diskriminatorne analize. Značajne promjene u SERS signalu toksičnog tkiva u usporedbi sa zdravim, omogućile su jasnu i brzu diferencijaciju toksičnog tkiva sa 100% specifičnošću/osjetljivošću. Postupak unakrsne provjere omogućio je 100% jasno odvajanje ovih tkiva na temelju SERS podataka. Rezultati istraživanja daju pouzdane perspektive za SERS praćenje specifičnih toksina u morskom okolišu, posebice u školjkarskim područjima poput Malostonskog zaljeva.

Predhodni članakPartnerski sastanak projekta MARLESS u Veneciji
Slijedeći članakPredavanje u okviru projekta ProtectAS u Pločama