Koncept prakse tijekom studija bio je učenje svih faza konzervatorsko-restauratorskih radova

“Nakon završenog studija dobila sam priliku odraditi stručno usavršavanje u Hrvatskom restauratorskom zavodu, nakon toga sam nastavila raditi u Zavodu sve do danas.

Zainteresirala me je kombinacija prirodnih, umjetničkih i humanističkih znanosti u kombinaciji s praktičnim manualnim vještinama. Moram priznati da je studij ispunio sva moja očekivanja. Kombinacija praktičnih i teoretskih predmeta jako je dobra, i mislim da smo nakon studija spremni za samostalan rad u odgovarajućim institucijama.

Koautorica sam izložbe “Povijest Dubrovačke Republike” na papiru i pergamentu, održane u Palači Sponzi u studenome 2018. godine, kojom je predstavljen rezultat dovršenih cjelovitih konzervatorsko-restauratorskih radova na najvrjednijem gradivu Državnog arhiva u Dubrovniku iz 13.-15. st. Objavila sam i publikaciju Konzerviranje i restauriranje arhivskog gradiva iz razdoblja Dubrovačke Republike u studenome 2019. godine, kao rezultat navedene izložbe. Sudjelovala sam na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima, konferencijama i seminarima.

Nema tipičnih radnih dana u restauraciji. Svaki predmet na kojemu se radi, nosi svoju problematiku. Sami proces varira od početnog istraživanja, različitih kemijskih analiza, konsolidacije fizičkih i kemijskih oštećenja različitim otopinama, metodama i materijalima, retuširanja, toniranja, lakiranja, knjigoveštva…, tako da monotonoj i dosadnoj u restauraciji nema. Većinom se radi na više objekata istovremeno, što se kombinira s obzirom na vrstu i trajanje trenutne faze rada.

Izazov je svaka nova umjetnina, s obzirom na to koliko je stoljeća iza nas i koliko je bogata naša povijest, pa je nemoguće tijekom studija susresti se sa svim tehnikama, metodama, vrstama uveza i slično, tako da je svaki novi projekt/program novo istraživanje, usavršavanje i učenje nečega novog. Naravno, za sve to potrebna je dobra baza znanja, koju smo svi dobili kroz praksu na studiju.

Mislim da je ovo struka koju bi studenti trebali birati iz ljubavi prema umjetnosti, onda sve ide lakše. Nedvojbeno je potrebna i upornost i organiziranost u učenju, kao i na svakom studiju, ali za ovu specifičnu struku mislim da je potrebna posebna želja za tim poslom.

Preporučila bih svim studentima da se prijavljuju na programe Erasmusa; iskoriste sve prilike za terenske izlete, putovanja i posjete drugim radionicama i institutima, možda i volontiranja tko ima takvu priliku.”

Gabrijela Savinović, mag. art.

Konzervator-restaurator, uža specijalnost arhivska i knjižna građa te umjetnine na papiru, HRZ Dubrovnik

Predhodni članakObjavljen znanstveni rad o utjecaju pandemije COVID-19 na akvakulturu
Slijedeći članakIspitni rok – ožujak 2021.