U petak, 8. svibnja, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Dubrovniku održana je panel-diskusija pod nazivom „Zelena i plava priča – baština kao pokretač razvoja“, interdisciplinarni događaj organiziran u sklopu institucionalnog projekta PIU Lab – Passion Innovation Uniqueness, Sveučilišta u Dubrovniku financiranog iz EU projekta Next Generation i MZOM-a.
Panelisti-– sudionici diskusije bili su:gđa. Maris Radić, ravnateljica Javne ustanove Rezervat Lokrum; g. Nikša Matić, ravnatelj ustanove u kulturi Dom Marina Držića; gđa. Dubravka Tullio, viša kustosica i muzejska pedagoginja, Prirodoslovni muzej Dubrovnik; gđa. Ivona Šimunović, ravnateljica Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre
Moderatorica: panel diskusije prof.dr.sc. Iris Mihajlović.
Događaju su nazočili učenici trećih razreda Ekonomske škole te studenti preddiplomskog studija Poslovne ekonomije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku. Interaktivnim pristupom panelisti su otvorili teme koje su potaknule pitanja i interes srednjoškolaca i studenata za održivost, baštinu te plave i zelene prakse. To uključuje edukaciju mladih o održivosti, mapiranje plavih i zelenih praksi te prepoznavanje pojavnih oblika kreativne industrije kroz design thinking. Time se potaknuo nastavak međuinstitucijske suradnje akademske zajednice, javnog sektora i kulturnih institucija, čime se jača dijalog u prostoru visokog obrazovanja. Kroz primjere najboljih praksi i izlaganja panelista, učenici i studenti stekli su praktična znanja o potencijalu baštine, razvoju interaktivnih sadržaja i projektnim pristupima u kreativnoj industriji.
Panelisti su suglasni da ljudi predstavljaju temeljni vrijednosni okvir i ključne protagoniste priče o promicanju identiteta. Mapiranje baštinskih praksi, toponimije kulturnih manifestacija ključni su za identitet prostora i svijest sudionika – čovjeka kao dijela lokalne pozornice. Kultura i obrazovanje djeluju kao razvojni generatori. Kultura komunicira u svim segmentima i aspektima života lokalne zajednice te predstavlja zajedničku i razumljivu platformu. U vremenu globalnih izazova ovaj projekt mapiranja postaje moralna vertikala i obveza ne samo kulturne i znanstvene zajednice nego i cijelog društva. Kroz mapiranje plavih i zelenih praksi prirodoslovne se teme približavaju generaciji Z te se otvara prostor za dijalog između znanstvenika, kulturnih djelatnika, studenata, djece i učenika. Kreativne industrije, iako ponekad neujednačeno razvijene, djeluju kao poligon za transformaciju vrijednosti i potencijala baštine u razumljivu suvremenu ekspresiju. To je poticaj da se projektne aktivnosti usmjere prema svrhovitom prevođenju baštinskih vrijednosti u ekonomski kontekst.
