Nedavna ekonomska previranja otvorila su mnoga pitanja o politikama povezanima s ekonomskim rastom. Rastući broj znanstvenika kao i kreatora ekonomske politike tvrdi kako se put prema rastu i boljem životnom standardu u post-kriznom europskom okruženju može ostvariti uz pomoć reindustrijalizacije. U svom posljednjem izvješću o konkurentnosti (EC, 2013), Europska komisija, na primjer, smatra kako je prerađivački sektor osnovni pokretač suvremene ekonomije. Prethodno pomenuti argumenti osobito su relevantni u kontekstu novih članica Europske Unije (EU) iz središnje i istočne Europe (CEEC). Zbog niza razloga udio prerađivačkog sektora u ekonomskoj strukturi ovih zemalja smanjivao se tijekom proteklih desetljeća. Iako se ovaj trend djelomično promijenio u nekoliko razvijenijih CEEC, poput češke i Poljske, u zemljama poput Hrvatske deindustrijalizacija je prouzrokovala značajnu realokaciju resursa iz industrije prema uslužnome sektoru, pri čemu je razina industrijske proizvodnje u trećem desetljeću tranzicije na nižoj razini u odnosu na predtranzicijsko razdoblje. Polazeći od toga stajališta, pretpostavka projekta REINDUCE je da završetak ekonomske integracije Hrvatske u EU zahtjeva značajnu konvergenciju produktivnosti i zaposlenosti prema prosjeku zemalja EU. To zahtjeva strategiju reindustrijalizacije koja bi se promovirala kroz industrijsku politiku. Stoga, koncept kojega podržava REINDUCE je nova industrijska politika, prilagođena hrvatskim specifičnostima i aktualnostima. U skladu s time, glavni cilj projekta je razviti politike za ekonomsku konvergenciju Hrvatske u procesu njezine integracije u gospodarstvo EU. Tijekom proteklih dvadeset godina Hrvatska je prošla značajnu deindustrijalizaciju i u ovome trenutku mora pronaći svoj specifičan model reindustrijalizacije (promjene u ekonomskoj strukturi) koji uzima u obzir vlastita povijesna i kulturna obilježja. Ti se izazovi analiziraju kroz sljedeća ključna područja: izvore, opseg i posljedice deindustrijalizacije, institucionalne promjene, inovacije, poduzetništvo i razvoj malih i srednjih poduzeća; međunarodnu trgovinu, izravna strana ulaganja i globalne lance vrijednosti; promjene ekonomske politike i institucionalne reforme. REINDUCE projektom ostvarit će se znatan iskorak u razumijevanju mikroekonomske dinamike hrvatskoga gospodarstva, a razumijevanje te dinamike je od presudne važnosti za buduće izglede rasta unutar EU. To će pružiti bolje i dublje razumijevanje ne-tržišnih prepreka i tržišnih neuspjeha iz raznih gospodarskih perspektiva, koje su potrebne da se ponište učinici dosadašnje nepovoljne deindustrijalizacije s ciljem poticanja procesa sustizanja naprednih nacionalnih gospodarstava. Predmet analize REINDUCE predstavlja jedan od najvažnijih pokušaja razmatranja ekonomske politike u Hrvatskoj danas: razumijevanje od razloga trenutnog ekonomskog stanja i kao i razvoj analitičkih alata zasnovanih na dokazima za kreatore ekonomske politike kao i prelazak sa deindustrijalizacije ka reindustrijalizaciji i promicanje procesa dostizanja prelaskom ka ekonomskim aktivnostima s visokom dodanom vrijednošću i znanjem intenzivnim aktivnostima. Ishod ovog projekta bit će nova istraživanja kojima je svrha produbiti razmišljanja o ekonomskoj politici, kao i preporuke zasnovane na nalazima i na širokome rasponu povezanih politika i alata.