Četvero profesora s Nacionalnog sveučilišta Mongolije provelo je dva tjedna na Sveučilištu u Dubrovniku, u sklopu Erasmus+ programa mobilnosti koji je realiziran na inicijativu prof. dr. sc. Marije Benić Penava. Riječ je o prvoj takvoj suradnji s mongolskim akademskim osobljem na dubrovačkom sveučilištu, čime je nastavljena snažna internacionalizacija institucije koja posljednjih godina privlači sve više istraživača i nastavnika izvan granica Europske unije.
Profesori Tsogt-Erdene Baldandorj, Narantungalag Bayaraa, Enkhmaa Battogtvor i Khaliun Dovchinsuren stigli su iz glavnog grada Mongolije, Ulan Batora, s Nacionalnog sveučilišta Mongolije – vodeće i najstarije visokoškolske ustanove u toj zemlji. Tijekom svog boravka u Dubrovniku održali su niz predavanja, prisustvovali nastavnim aktivnostima, upoznali se s domaćim studentima, ali i podijelili svoja iskustva iz područja ekonomije, trgovine i obrazovanja.
‘Došli smo putem Erasmus+ programa i iznimno smo zahvalni Sveučilištu u Dubrovniku na toploj dobrodošlici i gostoprimstvu. Većina nas nikad nije bila u Europi, a ovo je bila jedinstvena prilika za profesionalni i osobni rast‘, istaknula je Khaliun Dovchinsuren, stručnjakinja za ekonometriju.
Ova suradnja odvija se u okviru Erasmus+ KA171 projekta, koji je usmjeren na mobilnost izvan Europske unije i financiran sredstvima za vanjsku politiku EU. Osim što je pružila priliku za nastavnu i znanstvenu razmjenu, omogućila je i međukulturni dijalog koji obogaćuje obje strane.
Razmjena iskustava o ekonomskim izazovima
U okviru posjeta, profesori su domaćim studentima održali predavanja o stanju mongolskog gospodarstva, koje je još uvijek u tranziciji. ‘Na svom sveučilištu predajem mikro i makroekonomiju te mongolsko gospodarstvo. Iako postoje brojne sličnosti, razlike su također značajne, posebice zbog zemljopisnog položaja i povijesti naših zemalja’, rekao je prof. Tsogt-Erdene Baldandorj, istaknuvši kako je Mongolija prošla dug proces nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Njegova kolegica Dovchinsuren pojasnila je da je mongolsko gospodarstvo izrazito ovisno o rudnim bogatstvima. ‘Minerali i sirovine čine okosnicu naše ekonomije. U Hrvatskoj je, s druge strane, turizam ključni sektor, a upravo nas to potiče na razmišljanje o diverzifikaciji vlastitog gospodarstva – uključujući i razvoj turizma.’
S time se složila i prof. Enkhmaa Battogtvor, stručnjakinja za međunarodnu trgovinu. ‘Mongolija još uvijek ima dosta nisku razinu prihoda po stanovniku i velike infrastrukturne izazove. U usporedbi s Hrvatskom, posebno nas se dojmio vaš javni prijevoz, razina uslužnosti i organizacija turističkog sektora.’
Uvid u obrazovni sustav i studentski život
Tijekom posjeta, gosti su se upoznali i s organizacijom studija na Sveučilištu u Dubrovniku. ‘Programi su izuzetno fleksibilni – i za profesore i za studente. Kod nas je sustav znatno rigidniji, a takva fleksibilnost može uvelike pomoći u jačanju motivacije i praktičnih vještina studenata’ primijetila je Battogtvor.
Posebno ih je dojmilo i postojanje stručne prakse i studijskih posjeta, koji su dio kurikuluma na dubrovačkom sveučilištu. ‘Razgovarali smo i s troje studenata iz Mongolije koji trenutačno borave ovdje u okviru istog programa. Njihova iskustva su vrlo pozitivna – osobito im se sviđa što imaju priliku povezati teoriju s praksom već tijekom studija’, rekla je Dovchinsuren.
Nacionalno sveučilište Mongolije okuplja između 18 i 20 tisuća studenata iz svih dijelova zemlje. ‘Na našem Odjelu godišnje upisujemo stotinjak studenata, a ukupno ih je oko 400. Iako školovanje nije besplatno, postoji niz stipendija koje studentima olakšavaju pristup visokom obrazovanju’, istaknula je Battogtvor.
Na pitanje o migracijama mladih, sugovornici potvrđuju kako je iseljavanje iz manjih ruralnih sredina u veće gradove česta pojava. ‘Mnogi studenti ostaju u urbanim sredinama nakon studija, pa naša vlada pruža poticaje onima koji se odluče vratiti u manje razvijene dijelove zemlje‘, dodao je Baldandorj.
Dubrovnik kao inspiracija
Boravak u Dubrovniku bio je ispunjen i kulturnim sadržajem. Profesori su posjetili brojne lokalitete i muzeje te se upoznali s hrvatskom kulturnom baštinom.
‘Kultura nam se jako svidjela, vrlo je drugačija od one na koju smo navikli. Arhitektura je predivna, a stara gradska jezgra Dubrovnika nas je ostavila bez daha’, rekla je Dovchinsuren.
‘Posebno me oduševio Muzej prekinutih veza u Zagrebu, a kao veliki obožavatelj serije Game of Thrones, bio sam oduševljen šetnjom kroz lokacije u Dubrovniku gdje je snimana’, dodao je Baldandorj.
Battogtvor je posebno istaknula pristupačnost kulturnih sadržaja: ‘Bila sam iznenađena koliko su muzeji prilagođeni obiteljima. Roditelji dolaze s djecom, razgovaraju o umjetnosti, povijesti… To je model koji svakako želimo prenijeti u Mongoliju.’
Pogled u budućnost
Na završetku boravka, profesori su naglasili kako se nadaju da ovo nije kraj suradnje. ‘Ovo iskustvo bilo je iznimno poticajno i korisno. Zahvaljujući Sveučilištu u Dubrovniku i Erasmus+ programu, naši su horizonti prošireni, kao i mreža profesionalnih kontakata. Veselimo se nastavku suradnje – kako u okviru razmjene osoblja i studenata, tako i kroz zajedničke znanstvene projekte‘. zaključila je Khaliun Dovchinsuren.
