
Nastavnici Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, prorektor za poslovanje Sveučilišta, prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, prof.dr.sc Ivana Pavlić i izv.prof.dr.sc. Barbara Puh javnosti su predstavili studiju „Analiza trendova posjeta staroj gradskoj jezgri Grada Dubrovnika temeljem podataka sustava Dubrovnik Visitor“.
Riječ je o analizi koja je sukladna ciljevima multidisciplinarnog projekta „Poštujmo Grad“ koji je Grad Dubrovnik pokrenuo 2017. godine. Projekt, među ostalim, podrazumijeva i praćenje posjeta gradskoj jezgri uz pomoć digitalnih tehnologija kroz sustav Dubrovnik Visitor. Zbog toga, cilj studije bio je istražiti i utvrditi promjene u obrascima posjeta povijesnoj jezgri otkako se sustav Dubrovnik Visitor primjenjuje.
Uspoređujući podatke iz 2022. s promatranim razdobljem od 2017. do 2019., uočena je disperzija posjetitelja na godišnjoj, mjesečnoj razini, kao i unutar dnevnih posjeta što je rezultiralo značajno manjim pritiskom na povijesnu jezgru u 2022., iako je ukupan broj posjetitelja bio veći.
Posebno su zanimljivi podaci o smanjenom broj posjeta u tri vršna ljetna mjeseca dok broj posjetitelja raste u predsezoni, a najznačajnije povećanje vidi se u rujnu, čak 107 posto u 2022. u odnosu na isto razdoblje u 2017. – što iznosi 21 posto svih godišnjih posjeta.
Pritisak posjetitelja na povijesnu jezgru može se zabilježiti kao indeks ranjivosti destinacije u rasponu od 1 do 16, a ovom metodologijom također su utvrđeni pozitivni pomaci.
Ranjivost destinacije smanjuje se između ostaloga i boljom disperzijom unutar dnevnih posjeta – zabilježen je bolji raspored posjetitelja, kao i povećanje broja posjeta u popodnevnim i večernjim satima u razdoblju od srpnja do prosinca čime se uklanja rizik zagušenja prometa i omogućuje normalno odvijanje dnevnih aktivnosti lokalnog stanovništva.
Studija je pokazala kako je indeks ranjivosti u glavnim mjesecima sezone, koji je 2017. godine iznosio 7,8, u 2022. godini se smanjio gotovo za pola te iznosio 4,3. Takav ishod u konačnici je rezultirao i padom sveukupne ranjivosti povijesne jezgre na prekomjerne posjete, odnosno smanjivanjem izloženosti negativnim učincima prekomjernog turizma.
Cilj svih aktivnosti uspostava je održivog turizma i time poboljšanje kvalitete života građana i doživljaja destinacija od strane posjetitelja, u čemu je Dubrovnik već prepoznat kao primjer dobre prakse.





IZVOR: Grad Dubrovnik