Svečanim otvaranjem studija i potpisivanjem ugovora s prvom generacijom doktoranada, Sveučilište u Dubrovniku pokrenulo je svoj prvi poslijediplomski doktorski studij – „Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju“ i to u godini u kojoj Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju slavi 50. godišnjicu a Ekonomski fakultet u Zagrebu 100. godišnjicu od osnutka. Na svečanosti, koja se održala 14. studenoga u prostorima Studentskog doma, govorili su: rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikša Burum, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Jurica Pavičić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica a video vezom javio se Ratko Mutavdžić, tehnološki direktor Microsofta za srednju i istočnu Europu.
Nakon uvodnih riječi, prva generacija doktoranada, njih 13, potpisali su s rektorom Burumom Ugovore o studiranju na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju.
Naglašavamo, ovo je prvi doktorski studij iz područja digitalne ekonomije u Hrvatskoj, a studij će zajedno izvoditi Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Studij traje šest semestara (tri godine) i njegovim završetkom stječe se akademski naziv doktor znanosti iz područja društvenih znanosti, polja ekonomija. Studenti će moći birati između pet modula studija: Digitalno poslovanje, Međunarodno poslovanje, Marketing, Turizam i Menadžment.
„Postojeći studiji poslovne ekonomije zasnovani su na tradicionalnim ekonomskim teorijama i modelima dok razumijevanje izazova s kojim se suočava gospodarstvo budućnosti zahtijeva kreiranje novog pristupa. U kreiranju predloženog studija stoga se digitalna transformacija ne shvaća samo kao jedna od odrednica poslovanja u budućnosti nego kao osnova koja će oblikovati buduće poslovne procese“, rekao je izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, voditelj studija i prorektor Sveučilišta u Dubrovniku.
Pokretanjem ovog studija Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku nastavlja razvoj obrazovnih programa u skladu s potrebama gospodarstva budućnosti. Prema procjeni Europske komisije, više od 90% poslova budućnosti bit će povezano s konceptom digitalne ekonomije. Prema nekim drugim istraživanjima, 65% današnjih srednjoškolaca u sljedećih će 20 godina raditi poslove za koje još uvijek ne postoje obrazovni programi, a 30% poslova koji će postojati u 2030. još uvijek nisu izumljeni.
