Povodom obilježavanja 290. obljetnice rođenja dubrovačkog plemića, diplomata i skladatelja Luke Antunova Sorga [Sorkočevića] (Dubrovnik, 13. siječnja 1734. – Dubrovnik, 11. rujna 1789.), u Dubrovniku je od 7. do 10. studenoga održana međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija SORGO 290 na temu ‘Kulturno-povijesni, glazbeni i obrazovni mostovi između Srednje Europe, Sredozemlja i hrvatskoga juga u vrijeme Luke Sorga’.
Konferenciju posvećenu uglednom predstavniku Dubrovačke Republike, jednoj od najznačajnijih skladateljskih osobnosti na dubrovačkom tlu u 18. stoljeću, začetniku hrvatskoga simfonijskog stvaralaštva, istaknutoj ličnosti u političkoj i kulturnoj memoriji Grada, organizirali su Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovački muzeji i Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, a Organizacijski i Znanstveni odbor predvodila je doc. dr. sc. Jelica Valjalo Kaporelo.
Konferencija je održana u Kneževu dvoru, Kazalištu Marina Držića, Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića te na Sveučilištu u Dubrovniku, a okupila je više od četrdeset domaćih i stranih znanstvenika i stručnjaka iz sedam zemalja koji su u interdisciplinarnom dijalogu rekonstruirali zaboravljene kulturno-povijesne, glazbene i obrazovne veze između Dubrovačke Republike i srednjoeuropskih, sredozemnih i hrvatskih zemalja u razdoblju prosvjetiteljstva. Na konferenciji su, između ostalih, sudjelovali i viša kustosica Dubrovačkih muzeja Lucija Vuković koja je održala predavanje na temu ‘Portreti istaknutih Dubrovčana iz zbirke obitelji Sorgo kao mogući predlošci za crteže Petra Frana Martecchinija’ te restaurator tehničar za drvo Dubrovačkih muzeja Željko Ćatić s radionicom ‘Moje prve violine: o tehničkim aspektima tradicionalnog načina gradnje gudaćih glazbala’. Također, pijanistica i fortepijanistica Ivana Jelača, umjetnička voditeljica udruge Sve ostalo je glazba, održala je izvedbeno predavanje na temu ozvukovljavanja repertoara obitelji Sorgo na kojem je okupila međunarodni komorni ansambl – sopranisticu Mariju Lešaju, flautisticu Veru Plosilu te klarinetista Sebastijana Sarapa.
Izvor i foto: Dubrovački muzeji, Petra Crnjac i Vanja Mihajlov
