Za Program mobilnosti prijavila sam se iz želje za učenjem novog jezika, upoznavanjem novih ljudi, kultura i nacionalnosti. University of Applied Sciences u Bremerhavenu pronašla sam uz pomoć Službe za međunarodnu suradnju na matičnom sveučilištu i činjenici da je s tom ustanovom Sveučilište u Dubrovniku imalo prethodno potpisan Sporazum o bilateralnoj razmjeni studenata.
Za studiranje u Njemačkoj trebala mi je viza i pritom nije bilo nikakvih problema. Zahtjev sam predala 5. veljače i odobrena mi je bila u roku od 30 dana. University of Applied Sciences u Bremerhavenu na kojem sam studirala zahtijevalo je da budem zdravstveno osigurana. Osigurala sam se u Dubrovniku i iznos koji sam platila bilo je sto eura za pet mjeseci boravka u inozemstvu. Što se tiče smještaja, moje kolege studenti i ja morali smo se malo više potruditi jer slobodnih soba u studentskom domu nije bilo, a većina stanova koji su se iznajmljivali bez ikakva su pokućstva. Na kraju smo smještaj našli preko agencije, u čemu nam je pomogla kolegica nastavnika Tihomira Lukovića, koji nas je ujedno i uputio na nju, a ona se inače bavi pomaganjem međunarodnim studentima u njihovu novom okruženju. Stan je zadovoljavao sve uvjete, a mjesečna stanarina iznosila je 660 eura i u tu cijenu bile su uključene i režije. Svatko od nas izdvajao je 220 eura za stanarinu. Hranila sam se u menzi, gdje je cijena obroka iznosila dva eura, ali u tu cijenu nije uključen ni kruh, ni salata, ni prilozi, kao ni voda ili sok. Ono što bih voljela istaknuti je da 300 eura koje smo dobivali mjesečno od svojega sveučilišta nije bilo dostatno za pokrivanje troškova života u Bremerhavenu. Mjesečno sam trošila od 600 do 700 eura.
Na kraju bih voljela istaknuti još jednom da je ovakav projekt studentske razmjene iznimno dobar i preporučila bih ga svakom studentu. Na ovaj način ostvarila sam neprocjenjiva poznanstva, i prijateljstva i iskustvo, koje ću pamtiti cijeli život. Smatram da bi svaki pojedini student trebao težiti k jednomu takvomu iskustvu te da bi mu matično sveučilište takvo iskustvo trebalo omogućiti jer to u krajnjoj liniji, pridonosi našem društvu u cjelini.
Znanje i iskustvo koje sam stekla za vrijeme svojega boravka u navedenoj zemlji, omogućili su mi da proširim svoje vidike i na taj način upotpunim sebe – i kao studenta i kao čovjeka.
