Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja i s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja, na sveučilišnom Kampusu je 10. listopada održan Okrugli stol pod nazivom ‘Biramo li sreću ili sreća bira nas?’. Organizatori Okruglog stola su Društvo psihologa Dubrovnik u suradnji sa Službom za profesionalnu orijentaciju, savjetovanje studenata i alumnije Sveučilišta u Dubrovniku.
Sudionice Okrugloga stola bile su: Renata Tolja, mag. psych. (OB Dubrovnik, Društvo psihologa Dubrovnik), Danijela Kekez, mag. psych. (OŠ M. Držić, Društvo psihologa Dubrovnik), Jadranka Zlošilo, psych. (Crveni križ Dubrovnik, Društvo psihologa Dubrovnik), izv. prof. dr. sc. Barbara Puh (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Dubrovniku) uz moderatoricu dr.sc. Nikolinu Hazdovac Bajić (Fakultet za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku).
Na okruglom stolu su se sudionice osvrnule na teme sreće u današnje vrijeme i to kroz različite dobne skupine, utjecaja sreće na zdravlje, prikaza sreće kroz medije uz osvrt na kratkotrajne užitke, gradnju psihološkog imuniteta uz definiranje temelja za doživljaj sreće. Izv. prof. dr. sc. Puh je istaknula kako konzumerizam današnjega doba dovodi do ‘prodaje’ sreće kroz ‘prodaju’ ugodnih emocija koje su prikazane kroz razne medijske sadržaje koji nerijetko daju nerealne prikaze ‘savršenih’ obitelji, osoba, situacija i proizvoda. Psihologinje su istaknule kako je u Hrvatskoj prema indeksu sreće među različitim dobnim skupinama taj indeks najviši u dobnoj skupini mlađe populacije do 30 godina, a najniži kod osoba između 30 i 50 godina, što se objašnjava zahtjevima te dobne skupine. U starijoj dobnoj skupini osjećaj usamljenosti nerijetko je razlog za smanjeni osjećaj sreće.
Istaknuto je kako su za sreću, uz zadovoljavanje temeljnih ljudskih potreba (npr. dovoljno materijalnih sredstava za hranu, piće, mjesto za življenje), važni kvalitetni odnosi s osobama u okolini (obitelj, prijatelji, kolege) i kako se kroz druženja, ali i pomaganje drugima gradi psihološki imunitet. Na doživljaj sreće utjecaj ima i zadovoljstvo zajednicom u kojoj osoba živi te koja više ili manje pruža osjećaj sigurnosti. Postoje i dokazi koji ukazuju na to kako doživljaj sreće može doprinijeti zdravlju pojedinca. Na samome kraju, zaključeno je da bez obzira na dob i zahtjeve pojedinih životnih razdoblja možemo doprinijeti osjećaju sreće što svaki pojedinac i zaslužuje.
