Dr. sc. Mirni Batistić, voditeljici Laboratorija za ekologiju planktona i populacijsku genetiku Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, odobren je za financiranje novi znanstveni HRZZ projekt (DiVMAd; HRZZ IP-2019-04-9043) s temom “Novi aspekti dnevno-noćne vertikalne migracije zooplanktona u složenom ekosustavu otvorenoga južnog Jadrana. Projekt će se realizirati u razdoblju od 1. ožujka 2020. do 29. veljače 2024., a iznos financiranja je 912.500,00 HRK.
Na projektu sudjeluje 15 istraživača. Uz suradnike iz Instituta za more i priobalje, sedam je istraživača iz tri inozemne institucije, i to: Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale, Trieste, Italija; Morska biološka postaja Piran Nacionalnega inštituta za biologijo, Slovenija, Stazione Zoologica Anton Dohrn, Napoli, Italija te Istituto Scienze Polari, Consiglio Nazionale delle Ricerche, Bologna, Italija.
Sažetak projekta: Dnevna vertikalna migracija (DVM) jest sinkronizirano kretanje zooplanktona gore i dolje u vodenom stupcu tijekom dnevnog ciklusa i vjerojatno je najveće prirodno dnevno kretanje biomase na Zemlji. Budući da zooplankton predstavlja trofičku vezu između primarnih proizvođača (tj. fitoplanktona u osvijetljenoj fotičkoj zoni) i viših trofičkih razina do vršnih predatora (riba), razumijevanje njihovih migracijskih obrazaca i vertikalne raspodjele biomase od ključne je važnosti za razumijevanje funkcioniranja pelagičkog ekosustava. Dosada su detaljne informacije o DVM zooplanktona u Jadranskom moru, kao i u cijelom Sredozemlju, bile vrlo rijetke. Novi pristup u istraživanju će kombiniranjem širokopojasnih akustičnih tehnika (engl. Acoustic Current Doppler Profiler, ADCP), mrežnog uzorkovanja i optičkih tehnika omogućiti dobivanje visoko razlučive vremenske serije o abundanciji i sastavu te raspodjeli zooplanktona, od površine do mezopelagičkog sloja. To omogućuje određivanje migracijskih vrsta i migracijskog ponašanja te dobivanje najtočnijih podataka za razumijevanje fenomena DVM zooplanktona. Uočeni obrasci raspodjele zooplanktona bit će povezani s fizikalnim i biološkim okolišnim uvjetima (npr. dnevnom svjetlošću, mjesečinom, BiOS mehanizmom, strujama, vertikalnim miješanjem, stratifikacijom, potpovršinskom (dubokom) maksimumu klorofila, izvoru hrane), uključujući partikularni organski ugljik (POC) sakupljen u sedimentnim zamkama. Općenito, moći ćemo procijeniti doprinos migracije zooplanktona u vertikalnom prijenosu ugljika u različitim razdobljima i ekološkim uvjetima. Unaprijeđivanje postojećih spoznaja o raspodjeli planktona, ekologiji i bioraznolikosti trebalo bi nam pomoći u praćenju budućih promjena planktonske zajednice u Jadranskom moru, a koje pokreću različiti cirkulacijski režimi i klimatske promjene. To će, također, pomoći pri praćenju sličnih učinaka na zajednice riba, što je poglavito važno za upravljanje ribarstvom i gospodarstvo.
