
Na Sveučilištu u Dubrovniku održana su dva iznimno aktualna i međunarodno relevantna predavanja u sklopu Erasmus+ programa mobilnosti. Dr. sc. Jasmine McNealy, znanstvenica sa Sveučilišta Florida, gdje vodi ICED Labs (Infrastructure for Communities, Ecology for Data) pri College of Journalism and Communications, centar posvećen razumijevanju utjecaja tehnologije na zajednice te etičkih dimenzija podataka i digitalne infrastrukture, 16. svibnja je održala predavanje na temu etičkih aspekata znanstvenog istraživanja s posebnim naglaskom na umjetnu inteligenciju i podatkovnu etiku.
Dr. McNealy istražuje infrastrukture, tehnologije i njihove učinke na zajednice, posebno u kontekstu etičkih izazova, upravljanja podacima i algoritamskog odlučivanja. U Dubrovniku je predstavila ključne nalaze vezane uz odgovorno znanstveno istraživanje, uključenost zajednice, te algoritamsku štetu i pristanak.
Predavanje je obuhvatilo tematsku cjelinu iz područja etičke zabrinutosti, uz ključna pitanja:
• Tko se smatra sudionikom i gdje su granice pristanka
• Zajednica kao aktivni sudionik istraživanja
• Smanjenje potencijalne štete Odgovornosti istraživača:
• Poštovanje autonomije i dostojanstva
• Pravednost, transparentnost i čestitost
• Informirani pristanak i zaštita podataka
• Izbjegavanje sukoba interesa
Kroz primjere algoritamske štete, važnost informiranog i zajedničkog pristanka te analizu utjecaja tehnologije na marginalizirane zajednice, dr. McNealy je ukazala na potrebu za uključenim, odgovornim i osjetljivim istraživačkim pristupima.
Dr. sc. Lindita Camaj, također s Fakulteta za novinarstvo i komunikacije (College of Journalism and Communications – UFCJC) Sveučilišta Florida, 14. svibnja održala je predavanje pod naslovom: „Logika publike kao protuotrov za krizu povjerenja u novinarstvo“ (The Audience Logic as an Antidote to the Crisis of Trust in Journalism).
Fokus predavanja bio je na tome kako razumijevanje očekivanja i potreba publike može pomoći u obnavljanju povjerenja u medije, posebno u digitalnom okruženju preplavljenom dezinformacijama i algoritamski oblikovanim sadržajima.
Kao konkretan primjer, dr. Camaj je predstavila istraživanje o načinu na koji hrvatski nacionalni mediji komuniciraju s publikom putem WhatsApp i Viber zajednica. Analizirala je koristi, ograničenja i percepciju korisnika prema ovoj vrsti izravne, digitalne medijske komunikacije.
Ova predavanja otvorila su važna pitanja o odnosu između znanosti, tehnologije i društva te važnosti uključivog i odgovornog istraživačkog pristupa. Suradnja između Sveučilišta Florida i Sveučilišta u Dubrovniku se ovakvim gostujućim predavanjima kontinuirano razvija i produbljuje.










