U organizaciji HKD-a Napredak – Dubrovnik, Grada Dubrovnika, Dubrovačke biskupije, Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta Libertas, na Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku je 24. studenoga održan okrugli stol „Dubrovnik: natalitet i demografske perspektive“, na kojem su sudionici analizirali izazove demografske slike Dubrovnika i Hrvatske te raspravljali o mogućim rješenjima.
O ovoj su temi govorili ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, dubrovački biskup Roko Glasnović, gradonačelnik Mato Franković, demograf izv. prof. dr. sc. Marin Strmota, savjetnik ministra doc. dr. sc. Stjepan Šterc te povijesni demograf izv. prof. dr. sc. Marinko Marić, koji je ujedno moderirao raspravu.
Na početku, izv. prof. dr. sc. Marinko Marić predstavio je najnovije demografske pokazatelje za dubrovačko područje. Istaknuo je kako prosječna dob stanovnika Dubrovnika prelazi 43 godine. Predstavljeni su statistički podaci i projekcije koje pokazuju da se u posljednja dva desetljeća broj stanovnika smanjio za oko 5 %, da raste udio starije populacije te da se istodobno bilježi pad broja novorođene djece, uz paralelno doseljavanje novih stanovnika. Trenutno je, prema njegovim riječima, dvostruko više starijih nego djece, a Dubrovnik se sukladno kriterijima UN-a i Eurostata svrstava među “vrlo stara područja”, što znači da se teret društvenog i gospodarskog funkcioniranja sve jače oslanja na mali broj radno aktivnih ljudi.
Demograf izv. prof. dr. sc. Marin Strmota naglasio je da je Dubrovnik dosegnuo trendove koji su već vidljivi u ostatku Hrvatske, ističući kako je demografija prije svega ekonomsko, a ne ideološko pitanje. Iako postoje različite demografske mjere, poseban je izazov sve manji broj žena u fertilnoj dobi. Upozorio je i kako samo doseljavanje nije dugoročno rješenje jer se najčešće radi o stanovništvu u prolazu, a proces integracije izuzetno je zahtjevan.
Govoreći o lokalnom kontekstu, gradonačelnik Mato Franković istaknuo je da se dio stanovnika preselio u Župu dubrovačku i Konavle zbog previsokih cijena nekretnina u Dubrovniku, što je posebno opterećenje za mlade obitelji. Kao ilustraciju naveo je primjere zgrada namijenjenih stanovanju koje se velikim dijelom koriste za kratkoročni najam, što dodatno utječe na dostupnost stambenog prostora i kvalitetu života. Bez rješavanja pitanja stanovanja, zaključio je, nema ni rasta nataliteta. Predstavio je i neke od mjera koje Grad već provodi s ciljem zadržavanja mladih u Dubrovniku.
Ministar Šipić naglasio je da je Dubrovnik po demografskim pokazateljima u prosjeku Europske unije te da se cijela Europa suočava sa starenjem populacije. Istaknuo je mjere kojima se nastoji zaštititi obitelj i majčinstvo te potaknuti rađanje, od povećanih izdvajanja za rodiljne i roditeljske naknade do drugih oblika podrške. Prema njegovim riječima, rezultati takvih politika već se mogu vidjeti. Ministar je izrazio odlučnost u nastavku pronatalitetne politike i najavio novi zakon o demografskoj revitalizaciji, naglasivši kako sigurnost obitelji nije samo ekonomsko nego i društveno pitanje. Osvrnuo se i na važnost povratka iseljeničkih obitelji.
Demograf Šterc predstavio je dva temeljna pristupa demografskoj obnovi: snažnu pronatalitetnu politiku uz širok spektar mjera podrške te selektivnu, plansku imigracijsku politiku. Potonji model, dodao je, godinama je bio zapostavljen, iako se njegovom primjenom poboljšanja vide odmah jer se privlače mlade obitelji s djecom. Istaknuo je da postoje brojni modeli koji se mogu primijeniti te naglasio kako napokon postoji politička volja za ozbiljno bavljenje ovom temom.
Govoreći o ulozi Crkve u revitalizaciji života u Dubrovniku, biskup Glasnović podsjetio je na crkveno učenje o otvorenosti životu. Istaknuo je i međunarodni program “Family Global Compact” koji poziva različite razine društva na zajedničko djelovanje u potpori obiteljima. Naveo je da Dubrovačka biskupija već dvadesetak stanova daje obiteljima na korištenje te da biskupijski Caritas pruža niz oblika pomoći. Naglasio je važnost zaštite ljudskog života u svim njegovim fazama, zaključivši porukom nade: “Živjet će ovaj narod i Hrvatska”.
Sudionici su kroz pet tematskih cjelina analizirali strukturu stanovništva, uvjete života i obiteljsku politiku, izazove stanovanja i turizma, migracijske procese te strateške pristupe potrebne za demografsku obnovu Dubrovnika. Naglašena je važnost koordiniranog djelovanja različitih razina vlasti, ali i akademske zajednice, kako bi se oblikovale održive i dugoročne demografske politike.
Okrugli stol zaključen je pozivom na daljnji dijalog i zajedničko djelovanje usmjereno prema demografski stabilnijoj budućnosti grada.
