Sažetak tribine:
Tema se bavi problematikom suvremenog populizma koji zahvaća gotovo sve moderne demokracije i upućuje na krizu predstavničke demokracije i nezadovoljstvo građana djelovanjem političkih elita kao njegovim uzrocima. Postavlja se pitanje je li riječ o antidemokratskoj populističkoj manipulaciji i nastojanju da se zaobilaženjem demokratskih institucija i procedura stekne i/ili održi politička moć i vlast ili je riječ o zahtjevu za većom razinom participacije u procesima donošenja odluka i političkog predstavništva u političkim institucijama. Potenciranje konflikta otvara prostor populističkom djelovanju, dok izostanak sadržaja i ‘pričuve’ demokratičnosti omogućuje supstituciju populističkom retorikom i narativima. Kroz tu prizmu, u komparativnoj perspektivi, razmatraju se glavni trendovi i recentne manifestacije populizma u europskim demokracijama, u Hrvatskoj te u SAD, njihove sličnosti i razlike.
Predavač:
prof. dr. sc. Pero Maldini, Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku
Objava o održanoj tribini:
Druga znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku upriličila se 17. siječnja 2018. u sveučilišnom Kampusu. Pred brojnom publikom predavanje je održao pročelnik Odjela za komunikologiju i politolog prof. dr. sc. Pero Maldinis temomPopulizam i kriza demokracije.
Uvodno je prof. Maldini objasnio pojam riječi populizam pa se tako moglo čuti da se populistički pokreti uvijek pozivaju na narod i suprostavljaju političkim elitima. Predavanje je nastavio s prikazom manifestiranja populizma u SAD-u, Europi i Hrvatskoj. Pritom je zanimljivo bilo čuti kako se predsjednik SAD-a Donald Trump, koji koristi populističke elemente, pojavio kao „treća opcija“ i pobijedio na izborima, unatoč činjenici da podupire Wall Street, točnije elite, protiv kojih se populisti bore.
Kad je govorio o populizmu u Europi istaknuo je kako se europske stranke suočavaju s brojnim problemima poput nepovjerenja u institucije, ali i rastom ksenofobije, što se vidi na primjerima imigranata. Istaknuo je i kako nacionalizam sam po sebi nije problematičan, ako se ne radi o etnocentrizmu.
Najveći interes prisutne javnosti, što je rezultiralo i dugom raspravom, privukao je dio predavanja koji se odnosio na populizam u Hrvatskoj. Naime, prof. Maldini iznio je kako je u Hrvatskoj slučaj da su građani nezadovoljni dvjema velikim strankama, pa se okreću trećim opcijama, iako su u pravilu one u određenom trenutku dobro prolazile od strane birača da bi potom gotovo pa nestale. „Te su treće opcije uglavnom stranke jednog problema ili jednog vođe, politički nekompetentne“, rekao je prof. Maldini. Pozivajući se na brojne autore, prof. Maldini istaknuo je i kako prosječni hrvatski građani uvijek čekaju da problem riješi netko drugi, kako je u Hrvatskoj razina političke kulture prilično niska, ali i kako je vlast odraz narod, drugim riječima, narod ima vlast kakvu zaslužuje. „Populisti potkopavaju demokraciju jer, između ostaloga, neistomišljenike proglašavaju neprijateljima, moraliziraju politiku, protive se vladavini prava. Populizam je antidemokratska manipulacija kroz masovnu mobilizaciju i proizvodnju sukoba“, zaključno je rekao prof. dr. sc. Pero Maldini.
Prof. dr. sc. Pero Maldini je politolog i sveučilišni profesor, pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, voditelj interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Komunikologija na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, pročelnik katedre za interdisciplinarne znanosti na Edward Bernays VŠKM u Zagrebu te politički komentator više hrvatskih i inozemnih medija.
Podsjećamo, Sveučilište je pokrenulo ciklus znanstvenih tribina kako bi se takvim predavanjima nastojalo široj javnosti približiti zanimljive znanstvene teme i predstaviti najnovija znanstvena postignuća. Uvodno je skup pozdravio prorektor za međunarodnu suradnju i znanost izv. prof. dr. sc. Martin Lazar.
Iz medija:
Prilog UNIDU TV-a: https://www.youtube.com/watch?v=Drx-FbkLAiY
