„Budućnost pred vratima – Autonomni brodovi i obrazovanje u pomorstvu“ bila je tema osme znanstvene tribine Sveučilišta u Dubrovniku koja se upriličila 24. listopada 2019. u sveučilišnom Kampusu.

Na tribini su sudjelovali: kap. Iv Vidoš, Royal Caribbean International, dr. sc.Matko Barišić, član udruge Centar za podvodne sustave i tehnologije, Ana-Marija Batinović, dipl. ing., Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i doc. dr. sc. Žarko Koboević, pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, a tribinu je moderirao doc. dr. sc. Đorđe Obradović s Odjela za komunikologiju.

Uvodno je izlaganje započela Batinović, koja je iznijela podatke o broju pomoraca u Hrvatskoj, zatim i o mogućnostima njihova obrazovanja a kao novost je uvođenje elektronske svjedodžbe i digitalizaciju sustava, kako bi se olakšale obaveze pomorcima, poput prijavi i odjave na Lučkoj kapetaniji. Nastavio je pročelnik Koboević koji je govorio o sadašnjosti i budućnosti pomorstva, pritom naglasivši, posebice prisutnim studentima, da se ne boje da će umjetna inteligencija preuzeti njihov posao. MASS brodovi su namjenski građeni brodovi s posebnom konstrukcijom i opremom sa ili bez posade i odrđenim stupnjem autonomije i upravljivosti, pojasnio je a zatim iznio prednosti (niži operativni troškovi, veća dobit ili zarada, poboljšane operacije, povećana sigurnost zbog manjeg udjela ljudske greške, manje emisije u okoliš) i nedostatke (složeniji brodski sustavi, viša zalihost sustava i skuplje održavanje, dodatna kopnena infrastruktura, nova organizacija logistike, skuplja oprema, nepoznati rizici i zahtjevi za sigurnosti, kopneni centri za upravljanje, međunarodna legislativa) tih brodova. „Klasični brodovi i dalje će ploviti, pomoraca će i dalje biti“, zaključio je Koboević.

Matko Barišić, inače direktor odjela istraživanja i razvoja tvrtke ABB Norveška, objasnio je kako postoje „veliki“ igrači na tržištu koji guraju autonomno brodarstvo, jaki lobiji koji nisu u pomorstvu ali bi željeli biti. U svojem je izlaganju objasnio kako se na autonomne brodove može gledati kao priliku za tehnologiju, ljudstvo i pomorsko gospodarstvo. Izlaganja je završio kapetan Vidoš koji je pričao o svojemu iskustvu navegavanja s pozicije kapetana. Istaknuo je kako su velike razlike između kapetana i osoba koja sjede u uredu, pa i kad se radi o donošenju odluka. Dotaknuo se i tragedije s potonućem broda Bourbon Rhode, a upravo su i pitanja iz publike bila povezana s tom havarijom i mogućnostima unapređenja sigurnosti plovidbe.

Uvodno je nazočne na tribini pozdravio prorektor za međunarodnu suradnju i znanost prof. dr. sc. Martin Lazar.