Sažetak znanstvene tribine:
Najave o razvoju autonomnih brodova u novije vrijeme stižu sa svih strana. Glavni razlog zbog kojih su autonomni sustavi u stalnom razvoju je povećanje sigurnosti i smanjenje troškova. Na početku će ljudska posada nadgledati operacije na brodu, no plan je s vremenom razviti potpuno autonoman sustav koji će omogućiti plovidbu bez posade i kapetana i u kojem će računala i umjetna inteligencija preuzeti kontrolu nad plovilima.
Na ovoj će se znanstvenoj tribini govoriti o prednostima i nedostatcima autonomnih brodova te o izazovima koja oni donose u području sigurnosti plovidbe i pomorskog prava, u radu međunarodnih organizacija, lučkih sustava itd.
Postavlja se i pitanje hoće li umjetna inteligencija značiti gubitak radnih mjesta, te što će novi trendovi u pomorstvu promijeniti u obrazovanju pomoraca, o čemu će na tribini biti poseban naglasak.
Sudionici:
- doc. dr. sc. Žarko Koboević, pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku,
- kap. Iv Vidoš, Royal Caribbean International,
- Matko Barišić, član udruge Centar za podvodne sustave i tehnologije,
- Ana-Marija Batinović, dipl. ing., Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
- Moderator: doc. dr. sc. Đorđe Obradović s Odjela za komunikologiju
Objava o održanoj tribini:
„Budućnost pred vratima – Autonomni brodovi i obrazovanje u pomorstvu“ bila je tema osme znanstvene tribine Sveučilišta u Dubrovniku koja se upriličila 24. listopada 2019. u sveučilišnom Kampusu.
Na tribini su sudjelovali: kap. Iv Vidoš, Royal Caribbean International, dr. sc.Matko Barišić, član udruge Centar za podvodne sustave i tehnologije, Ana-Marija Batinović, dipl. ing., Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i doc. dr. sc. Žarko Koboević, pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, a tribinu je moderirao doc. dr. sc. Đorđe Obradović s Odjela za komunikologiju.
Uvodno je izlaganje započela Batinović, koja je iznijela podatke o broju pomoraca u Hrvatskoj, zatim i o mogućnostima njihova obrazovanja a kao novost je uvođenje elektronske svjedodžbe i digitalizaciju sustava, kako bi se olakšale obaveze pomorcima, poput prijavi i odjave na Lučkoj kapetaniji. Nastavio je pročelnik Koboević koji je govorio o sadašnjosti i budućnosti pomorstva, pritom naglasivši, posebice prisutnim studentima, da se ne boje da će umjetna inteligencija preuzeti njihov posao. MASS brodovi su namjenski građeni brodovi s posebnom konstrukcijom i opremom sa ili bez posade i odrđenim stupnjem autonomije i upravljivosti, pojasnio je a zatim iznio prednosti (niži operativni troškovi, veća dobit ili zarada, poboljšane operacije, povećana sigurnost zbog manjeg udjela ljudske greške, manje emisije u okoliš) i nedostatke (složeniji brodski sustavi, viša zalihost sustava i skuplje održavanje, dodatna kopnena infrastruktura, nova organizacija logistike, skuplja oprema, nepoznati rizici i zahtjevi za sigurnosti, kopneni centri za upravljanje, međunarodna legislativa) tih brodova. „Klasični brodovi i dalje će ploviti, pomoraca će i dalje biti“, zaključio je Koboević.
Matko Barišić, inače direktor odjela istraživanja i razvoja tvrtke ABB Norveška, objasnio je kako postoje „veliki“ igrači na tržištu koji guraju autonomno brodarstvo, jaki lobiji koji nisu u pomorstvu ali bi željeli biti. U svojem je izlaganju objasnio kako se na autonomne brodove može gledati kao priliku za tehnologiju, ljudstvo i pomorsko gospodarstvo. Izlaganja je završio kapetan Vidoš koji je pričao o svojemu iskustvu navegavanja s pozicije kapetana. Istaknuo je kako su velike razlike između kapetana i osoba koja sjede u uredu, pa i kad se radi o donošenju odluka. Dotaknuo se i tragedije s potonućem broda Bourbon Rhode, a upravo su i pitanja iz publike bila povezana s tom havarijom i mogućnostima unapređenja sigurnosti plovidbe.
Uvodno je nazočne na tribini pozdravio prorektor za međunarodnu suradnju i znanost prof. dr. sc. Martin Lazar.
Iz medija:
https://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/grad/znanstvena-tribina-o-pomorstvu
https://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=72037#.Xc5b6dJKiUk