Sažetak znanstvene tribine:
Od nekoliko desetaka vrsta kamenica koje se konzumiraju širom svijeta, posebno mjesto zauzima europska plosnata kamenica Ostrea edulis. Iako je prirodno nastanjivala obale od Sjevernoga do Sredozemnog mora, a uzgajala se još od rimskih vremena, ova višestoljetna gastronomska zvijezda krajem prošlog stoljeća gotovo je iščezla s profinjenih europskih trpeza. I dok su sjećanja na domaću europsku nestajala pred uvoznim vrstama kamenica, u Malostonskom je zaljevu domaća, malostonska kamenica odolijevala i ratovima, i bolestima, i drugim nedaćama. Jedinstveni okus kombinacije lako probavljivih bjelančevina, masti, omega 3 masnih kiselina i specifičnoga ugljikohidrata glikogena, zajedno s vitaminima, mineralima i masnim kiselinama, najbalansiraniji je zimi, kad se ovaj školjkaš priprema za razmnožavanje.
Što Malostonski zaljev znači malostonskoj kamenici, a što mu ona daje zauzvrat? Hoće li malostonska kamenica odoljeti razvoju prometa, industrije i turizma u okruženju? Može li se proizvodnja povećati, a kvaliteta zadržati? Što nedavno dobivena europska oznaka izvornosti znači proizvođačima?
Sudionici:
- prof. emeritus Damir Viličić, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu,
- Ivo Klaić, v. d. pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i more DNŽ,
- Vedran Kunica, predstavnik udruge „Stonski školjkari,
- doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić,Odjel za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku,
- dr. sc. Rade Garić, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.
Objava o održanoj tribini:
„Malostonska kamenica: Što nam donosi budućnost?“ bila je tema šeste znanstvene tribine Sveučilišta u Dubrovniku koja se održala 20. ožujka 2019. u Kampusu. Na tribini su sudjelovali: prof. emeritus Damir Viličić s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, v. d. pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i more DNŽ Ivo Klaić, predstavnik udruge „Stonski školjkari Vedran Kunica, doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku i dr. sc. Rade Garić s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.ž
Na tribini se tako moglo čuti kako je Malostonski zaljev jedinstven ekosustav u kojem se uzgaja kamenica u prirodnom okolišu pa se kamenice mogu jesti direktno iz mora, a posebno je važno naglasiti da se obavljaju redovita mjerenja saliniteta, temperature mora, nitrata, fosfata i silicija, koja su pokazala da je taj ekosustav stabilan već 40 godina. Također, govorilo se o tome hoće li malostonska kamenica odoljeti razvoju prometa, industrije i turizma u okruženju, te može li se proizvodnja povećati, a kvaliteta zadržati. Od stručnjaka se moglo čuti i kako je konačno potrebno riješiti problem kanalizacije u Malostonskom zaljevu. Istaknuli su i kako kamenica filtrira oko 8 litara mora na sat, pa u nju ulaze i štetne stvari, ali se negdje koristi i kao pročistač mora. Inače, za uzgoj kamenica do veličine za konzumaciju potrebno je i 20 do 30 mjeseci, međutim treba naglasiti kako europska plosnata kamenica Ostrea edulis zauzima posebno mjesto u svijetu, a uzgajala se još od rimskih vremena. Dok je na različitim područjima gotovo iščezla, u Malostonskom je zaljevu domaća, malostonska kamenica odolijevala i ratovima, i bolestima, i drugim nedaćama. Jedna od tema bile su i poteškoće s kojima se susreću školjkari, poput nedostatka operativne obale na kojoj bi se moglo pristajati, sortirati i iskrcavati školjke. Konačno, riječi je bilo i o nedavno dobivenoj oznaci izvornosti Ministarstva poljoprivrede, a idući korak je stjecanje certifikata europske oznake izvornosti, u čijem procesu sudjeluju i znanstvenici sa Sveučilišta u Dubrovniku.
Nakon izlaganja panelista, prisutni u publici postavljali su brojna pitanja koja su se odnosila na razvoj turizma, te na planirane projekte na području Malostonskog zaljeva, a koji bi mogli ugroziti uzgoj kamenica i drugih školjkara.
Skup je uvodno pozdravio prorektor za međunarodnu suradnju i znanost izv. prof. dr. sc. Martin Lazar, koji je istaknuo kako je povod za organiziranje ove tribine bila oznaka izvornosti Ministarstva poljoprivrede koji su ishodili stonski školjkari te blagdan sv. Josipa uz koji se veže degustacija kamenica, za koju se kaže da je tada najbolja u godini.
Iz medija:
http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=67696#.XJzOg9JKiUk
Prijedlozi za čitanje:
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=264345
