Prof. dr. sc. Branko Glamuzina, znanstvenik Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, objavio je, u koautorstvu s prof. dr. sc. Simonom Cinta Pinzaru i drugim znanstvenicima sa Sveučilišta Babes-Bolyai iz Cluja u Rumunjskoj, znanstveni rad „Color-specific porosity in double pigmented natural 3d-nanoarchitectures of blue crab shell (hrv. Poroznost specifična za boju u dvostruko pigmentiranim prirodnim 3D-nanoarhitekturama ljuštura plavih rakova) “ u časopisu, Scientific Reports, Nature izdavačke grupe časopisa , indeksiranom u prvom kvartilu (Q1) baze Web of Science (WoS).
Prvi autor rada je Fran Nekvapil, bivši student Odjela za akvakulturu koji je sada doktorand na Sveučilištu u Cluju, pod mentorstvo profesorice Pinzaru.
Ovim znanstvenim radom nastavljena je plodna suradnja Sveučilišta u Dubrovniku sa Sveučilištem Babes-Bolyai, koja je započela kroz FP7 Marie Curie Program s projektom Jadransers, a koja je rezultirala nizom znanstvenih radova i tekućih istraživanja morskih bioresursa. Terenska istraživanja i obrada primarnih uzoraka plavoga raka za analize je financirana kroz VIF 2018 financiranje znanstvene djelatnosti Sveučilišta u Dubrovniku.
Časopis Scientific Reports ima IF – čimbenik odjeka 4.011 za 2018. godinu, te je rangiran kao 15 od 69 časopisa u kategoriji “Multidisciplinary sciencies”. Scientific Reports je također 11-ti najviše citirani časopis u svijetu s više od 300,000 citata u 2018. godini.
Članak se u slobodnom pristupu može pronaći na poveznici: https://www.nature.com/articles/s41598-020-60031-4
U radu su opisani rezultati istraživanja ljuštura plavoga i zelenoga raka s ušća Neretve, analizom strukture ljušture na mikro i nano razinama. 3D nano-arhitekture s raznim funkcionalnostima još uvijek je teško dobiti i prevesti za stvarne aplikacije. Međutim, takvih je nano-materijala u prirodi u izobilju, pri čemu se većina smatra otpadom poput ljuštura rakova i školjkaša, ali predstavlja istovremeno veliki potencijal za plavu bioekonomiju, pod uvjetom da se postigne naše razumijevanje njihove ultra-strukture i funkcionalnosti. Do danas se smatra da je obrazac Bouligand u strukturi ljuštura rakova jedinstven. U ovom radu je pokazano da kod plavog raka 3D-nanoarhitektura djeluje specifično po boji, dok se plavi i crveno-narančasti pigmenti uklapaju u različite nano veličine kanala i pora. Tanke pore oko 20 nm nalaze se u plavoj ljusci. Uz to, dokazano je postojanje plavog pigmenta u specifičnoj strukturi Bouliganda za zelene rakove, iako ovaj rak ne izgleda plavo nego zelenkasto. Međusobni pigmenti, istovremeno otkriveni Raman spektroskopijom u prirodnim ljušturama različitih optičkih boja, pobijaju naše dosadašnje spoznaje o bojama kod rakova i mogu potaknuti selektivnu upotrebu ovih specifičnih prirodnih nano-arhitektura u industriji.
