Znanstveni rad prof. dr. sc. Branka Glamuzine u WoS Q1 časopisu Materials

Prof. dr. sc. Branko Glamuzina, znanstvenik Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, objavio je, u koautorstvu s prof. dr. sc. Simonom Cinta Pinzaru i drugim znanstvenicima sa Sveučilišta Babeș-Bolyai iz Cluja u Rumunjskoj, znanstveni rad „Wasted Biomaterials from Crustaceans as a Compliant Natural Product Regarding Microbiological, Antibacterial Properties and Heavy Metal Content for Reuse in Blue Bioeconomy: A Preliminary Study“ u časopisu, „Materials“ , indeksiranom u prvom kvartilu (Q1) baze Web of Science (WoS).

Ovim znanstvenim radom nastavljena je plodna suradnja Sveučilišta u Dubrovniku i Odjela za primijenjenu ekologiju sa Sveučilištem Babeș-Bolyai, koja je započela kroz FP7 Marie Curie Program s projektom Jadransers, a koja je rezultirala nizom znanstvenih radova i tekućih istraživanja korištenja morskih bioresursa u biotehnologiji i biomedicini.

Časopis „Materials“ ima IF – čimbenik odjeka 3.623 za 2020. godinu, te je rangiran kao 17 od 80 časopisa u Q1 kategoriji „Metallurgy and Metallurgical Engineering .

Članak se u slobodnom pristupu može pronaći na poveznici:

Materials 202114(16), 4558; https://doi.org/10.3390/ma14164558

U radu se iznose istraživanja usklađenost otpadnih ljuštura rakova koji se koriste kao složeni prirodni proizvod za poboljšanje poljoprivrednog zemljišta sa zahtjevima kvalitete i sigurnosti suvremenih bio -gnojiva. Otpaci školjki plavog raka, Callinectes sapidus i zelenog raka, Carcinus aestuarii s ušća Neretve analizirani su na makronutrijente, teške metale, sadržaj bakterija i antimikrobna svojstva. Ove su informacije ključne za daljnju uporabu biogenih prahova za bilo koju kompozitnu formulaciju u nusproizvodima s dodanom vrijednošću. Prinos tvrdog tkiva bogatog kalcijevim karbonatom iznosio je 52,13% ± 0,015 (prosjek ± S.D.) kod plavih rakova, odnosno 64,71% ± 0,144 kod zelenih rakova. Sadržaj teških metala, Pb, Ni, Zn, Cr i Cu bio je značajno ispod granice prema propisima EU o bio gnojivima, pri čemu su Fe, Mn i As najzastupljeniji. Sadržaj arsena i kadmija iz ljuštura neretvanskih rakova bio je unutar granica za bio gnojiva. Prah rakova ne sadrži opasne bakterije poput Salmonella spp. i Escherichia coli; štoviše, mikro ljušture rakova su iskazale inhibiciju rasta bakterija Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureusu u kulturama. Ukratko, ljušture rakova predstavljaju složeni prirodni proizvod koji se može sigurno koristiti kao biološko gnojivo koje slijedi koncepte kružne ekonomije.

Predhodni članakDruga međunarodna znanstvena konferencija Naše more na Pomorskom odjelu
Slijedeći članakPoziv za iskazivanje interesa za upis na poslijediplomski specijalistički studij „Upravljanje kvalitetom i održivim razvojem u turizmu“