Prof. dr. sc. Branko Glamuzina, znanstvenik Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, objavio je, u koautorstvu s prof. dr. sc. Simonom Cinta Pinzaru i drugim znanstvenicima sa Sveučilišta Babeș-Bolyai iz Cluja u Rumunjskoj, znanstveni rad „Wasted Biomaterials from Crustaceans as a Compliant Natural Product Regarding Microbiological, Antibacterial Properties and Heavy Metal Content for Reuse in Blue Bioeconomy: A Preliminary Study“ u časopisu, „Materials“ , indeksiranom u prvom kvartilu (Q1) baze Web of Science (WoS).
Ovim znanstvenim radom nastavljena je plodna suradnja Sveučilišta u Dubrovniku i Odjela za primijenjenu ekologiju sa Sveučilištem Babeș-Bolyai, koja je započela kroz FP7 Marie Curie Program s projektom Jadransers, a koja je rezultirala nizom znanstvenih radova i tekućih istraživanja korištenja morskih bioresursa u biotehnologiji i biomedicini.
Časopis „Materials“ ima IF – čimbenik odjeka 3.623 za 2020. godinu, te je rangiran kao 17 od 80 časopisa u Q1 kategoriji „Metallurgy and Metallurgical Engineering .
Članak se u slobodnom pristupu može pronaći na poveznici:
Materials 2021, 14(16), 4558; https://doi.org/10.3390/ma14164558
U radu se iznose istraživanja usklađenost otpadnih ljuštura rakova koji se koriste kao složeni prirodni proizvod za poboljšanje poljoprivrednog zemljišta sa zahtjevima kvalitete i sigurnosti suvremenih bio -gnojiva. Otpaci školjki plavog raka, Callinectes sapidus i zelenog raka, Carcinus aestuarii s ušća Neretve analizirani su na makronutrijente, teške metale, sadržaj bakterija i antimikrobna svojstva. Ove su informacije ključne za daljnju uporabu biogenih prahova za bilo koju kompozitnu formulaciju u nusproizvodima s dodanom vrijednošću. Prinos tvrdog tkiva bogatog kalcijevim karbonatom iznosio je 52,13% ± 0,015 (prosjek ± S.D.) kod plavih rakova, odnosno 64,71% ± 0,144 kod zelenih rakova. Sadržaj teških metala, Pb, Ni, Zn, Cr i Cu bio je značajno ispod granice prema propisima EU o bio gnojivima, pri čemu su Fe, Mn i As najzastupljeniji. Sadržaj arsena i kadmija iz ljuštura neretvanskih rakova bio je unutar granica za bio gnojiva. Prah rakova ne sadrži opasne bakterije poput Salmonella spp. i Escherichia coli; štoviše, mikro ljušture rakova su iskazale inhibiciju rasta bakterija Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureusu u kulturama. Ukratko, ljušture rakova predstavljaju složeni prirodni proizvod koji se može sigurno koristiti kao biološko gnojivo koje slijedi koncepte kružne ekonomije.
