Knjiga Dunavska Monarhija i Dubrovnik izv. prof. dr. sc. Sanje Žaja Vrbica i prof. emer. dr. sc. Petera Zimmermanna otkriva do sada nepoznate podatke o odnosu austrijske vojske i vlasti prema Dubrovniku, arhitektonsko-urbanističkim tranformacijama Grada tijekom austrijske uprave i protagonistima kompleksnih intervencija.
Razdoblje austrijske uprave u Dubrovniku sveprisutnim modernizacijskim procesima na karakterističan način transformira dubrovačke gradske vizure. Urbanistički i građevinski zahvati tog razdoblja u Dubrovniku rjeđe su bili tema povijesnoumjetničkih studija u usporedbi sa srednjovjekovnim, renesansnim i baroknim transformacijama grada, no vremenski odmak od stoljeća austrijske dominacije, te zahtjev za stvaranje cjelovite slike o genezi urbanih žarišta bili su dodatna motivacija istraživača na analizu dubrovačke ostavštine “dugog 19. stoljeća.” U poglavlju „Povijesni pregled“ prof. emer. dr. sc. Petera Zimmermanna na temelju dokumenata Državnog arhiva u Beču, posebno zbirke karti Grada stvarane tijekom 19. stoljeća i transkribiranjem nekadašnjih tajnih vojnih spisa možemo pratiti odnos vojne vlasti prema Dubrovniku, s nekoliko karakterističnih razdoblja. Prvo od njih obuhvaća vrijeme uspostavljanja monarhijske vlasti u Dubrovniku, od 1815. do 1880. godine, kad Dubrovnik predstavlja južni bedem u pomorskoj obrani Habsburškog Carstva. Potom je uvođenjem novorazvijenog razornijeg naoružanja uslijedilo vrijeme postepenog razvojačenja jer vlada ni financijski niti tehnički nije bila voljna intervenirati u dubrovačke utvrde već premješta središte pomorske obrane u Boku kotorsku do 1900. godine. To je i doba novog ekonomskog uzleta grada, pojavom eliksira gospodarskog razvoja – turizma.
Posebnu pažnju autori posvećuju malo poznatim građevnim inženjerima u službi upravnih tijela angažiranim na gradskim adaptacijama u poglavlju „Tehnička inteligencija u Dubrovniku“. Karakteristični rezultati njihova djelovanja su i dva važna inženjerska zahvata – projekt gradnje Porporele i izgradnja nove prometnice oko Grada. O transformacijama Grada piše izv. prof. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica u trećem poglavlju „Arhitektonsko-urbanističke preobrazbe Dubrovnika tijekom austrijske uprave“. Arhivskom građom rasvijetljene su povijesne okolnosti nastanka Porporele, inicijatoru gradnje, uzrocima donošenja odluke o gradnji, tijek radova, materijali korišteni u gradnji i adaptacije luke, te svim pratećim nedaćama i autorima lukobrana što je zauvijek izmijenio vizuru Grada. Drugi istaknuti projekt tog razdoblja je izgradnja nove gradske prometnice, njen alterativni pravac, teškoće graditelja te urbane intervencije nastale tijekom gradnje ceste. Tijekom pripreme i realizacije tog projekta posebno je istaknuta svijest domaćeg stanovništva o vrijednostima naslijeđenje baštine te je utjecala na građevinske faze i očuvanje cjelovitog prstena zidina u vrijeme sveprisutnih modernizacijskih procesa uklanjanja zidina i sačuvala ih za buduće vrijeme.
