Ako pitate prosječnog srednjoškolca u Hrvatskoj što za njega znači članstvo u Europskoj uniji, odgovori će varirati od ‘putovanje bez granica’ do ‘euro nam je poskupio kavu’. No, koliko mladih zapravo razumije kako EU funkcionira i kakve im mogućnosti pruža?

Odgovor na to pitanje Sveučilište u Dubrovniku traži kroz projekt HI EU – Hrvatska inicijativa za Europsku uniju u školi, financiran iz programa Erasmus+ Jean Monnet Teacher Training. Cilj projekta je pomoći nastavnicima da učenicima približe europske teme na zanimljiv i interaktivan način. Jer EU nije samo birokracija i direktive – to su prilike, prava i zajednička budućnost.

‘Znanje o Europskoj uniji često se svodi na nekoliko lekcija u udžbenicima, no to nije dovoljno. Mladi se informiraju putem društvenih mreža, gdje su izloženi dezinformacijama i mitovima o EU. Naš cilj je nastavnicima dati alate i znanje kako bi mogli učenicima ponuditi realnu sliku o Uniji i njenom utjecaju na njihov život‘, objašnjava Nebojša Stojčić, koordinator projekta.

Zašto je ovaj projekt važan?

Istraživanja pokazuju da hrvatski građani, a posebno mladi, imaju slabije razumijevanje EU u usporedbi s vršnjacima iz drugih zemalja. Prema Eurobarometru, u 2023. samo 42 % Hrvata osjećalo se građanima Europske unije – najniža stopa među državama članicama. Istovremeno, tek 4 % njih smatralo je da dobro poznaje svoja prava u EU.

‘Činjenica da smo dio EU više nije nešto što ljudi aktivno propituju – to se uzima zdravo za gotovo. No, ako želimo da mladi budu aktivni građani, da koriste Erasmus programe, volontiraju u europskim projektima ili se prijavljuju za poslove unutar EU, moramo ih educirati o tome kako sustav funkcionira’, kaže Stojčić.

Kako to mijenjamo?

Kroz HI EU želimo nastavnicima dati znanje i alate koji će im pomoći da europske teme učine bližima i relevantnijima učenicima. Edukacije koje kombiniraju online i uživo predavanja omogućit će im da bolje razumiju institucije EU, povijest europskih integracija i buduće smjernice Unije. Naglasak je na praktičnom znanju – ne samo teoriji, nego i primjeni u svakodnevnom životu.

Kako bi dobili dublji uvid u funkcioniranje EU, dio nastavnika sudjelovat će na studijskom putovanju u europske institucije, gdje će moći izravno razgovarati s donositeljima odluka i stručnjacima. Kroz to iskustvo moći će svojim učenicima prenijeti realnu sliku o tome kako se odluke donose, kako se kreiraju politike i na koji način se to odražava na Hrvatsku.

U suradnji s nastavnicima, izrađuju se i inovativni nastavni materijali koji će se moći prilagoditi različitim predmetima i školskim kurikulumima. Cilj je da EU ne bude samo ‘dodatna lekcija’ u nastavi povijesti ili politike, nego tema koja se može obraditi u raznim kontekstima – od ekonomije do održivog razvoja.

Poseban naglasak stavljen je na uključivanje škola iz ruralnih i otočnih sredina, gdje je često prisutan osjećaj da su europske teme nešto apstraktno i daleko. Želimo približiti EU onima koji su fizički najudaljeniji od njezinih središta i pokazati da europske politike utječu na svakodnevni život svih građana, bez obzira na to žive li u velikom gradu ili maloj otočnoj zajednici.

Što očekujemo od projekta?

HI EU nije zamišljen kao projekt koji će trajati tri godine i onda nestati. Ideja je da nastavnici kroz njega dobiju znanja i resurse koji će ostati dio školskih programa i nakon završetka projekta.

‘Ne radimo ovo da bismo samo održali nekoliko radionica i poslali ljude na putovanje, nego da dugoročno poboljšamo način na koji učimo o EU. Želimo da učenici izlaze iz škole s razumijevanjem da Unija nije nešto apstraktno i birokratsko, nego nešto što oblikuje njihove prilike, prava i budućnost’, kaže Stojčić.

Projekt okuplja učitelje iz različitih dijelova Hrvatske – od gradskih gimnazija do malih škola u ruralnim sredinama. Plan je uključiti najmanje 40 nastavnika u edukacije i 10 škola u pilot-program, a ukupno se očekuje da će projekt imati direktan utjecaj na više od 400 učenika.

Budućnost: Znati što EU znači za tebe

U konačnici, cilj HI EU-a nije samo da učenici nauče više o europskim institucijama, nego da znaju kako im to znanje može koristiti u životu.

‘Možemo mi u školama pisati eseje o EU, ali ako učenik ne zna da već sada može iskoristiti prilike koje Unija nudi, onda nismo napravili ništa. Ako kroz ovaj projekt postignemo da mladi razmišljaju o EU kao o nečemu što ih se izravno tiče – a ne kao nekoj dalekoj priči iz Bruxellesa – onda smo na dobrom putu’, zaključuje Stojčić.