Prof. dr. sc. Branko Glamuzina, znanstvenik Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, objavio je, u koautorstvu s prof. dr. sc. Simonom Cinta Pinzaru i drugim znanstvenicima sa Sveučilišta Babeș-Bolyai iz Cluja u Rumunjskoj, znanstveni rad „Promoting hidden natural design templates in wasted shells of the mantis shrimp into valuable biogenic composite“ u časopisu, Spectrochimica Acta Part A: Molecular and Biomolecular Spectroscopy , indeksiranom u prvom kvartilu (Q1) baze Web of Science (WoS).
Prvi autor rada je Fran Nekvapil, bivši student Odjela za akvakulturu koji je 27. 11. 2020. doktorirao na Sveučilištu u Cluju, pod mentorstvom profesorice Pinzaru, pri čemu je ovaj rad bio dio doktorskoga rada.
Ovim znanstvenim radom nastavljena je plodna suradnja Sveučilišta u Dubrovniku sa Sveučilištem Babeș-Bolyai, koja je započela kroz FP7 Marie Curie Program s projektom Jadransers, a koja je rezultirala nizom znanstvenih radova i tekućih istraživanja korištenja morskih bioresursa u biotehnologiji i biomedicini.
Časopis Spectrochimica Acta Part A: Molecular and Biomolecular Spectroscopy ima IF – čimbenik odjeka 3.232 za 2019. godinu, te je rangiran kao 7-i od 42 časopisa u kategoriji „Spetroscopy“ .
Članak se može pronaći na poveznici: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1386142520312026
Rad opisuje rezultate istraživanja strukturnih značajka nekih dijelova ljušture raka kanoća Squilla mantis, posebno kliješta i repa, a koji su poznati kao prirodni čekić i oklop, sa specifičnim strukturama i pigmentacijama, te su zbog svojih nevjerojatnih mehaničkih svojstava proučavani s evolucijskog i ekološkog gledišta. U radu su valorizirane ljušture kanoća koje predstavljaju otpadni materijal prerade ili kuhanja kao vrijedan biogeni kompozit dobiven iz prirode, potencijalno ponovno iskoristiv za nove, pametne materijale ili nusproizvode s dodanom vrijednosti. Koristeći multi-lasersku Raman spektroskopiju i snimanje, podržano difrakcijom X-zraka i elektronskom mikroskopijom visoke rezolucije, otkriveno je da periferni segmenti anatomski poznati kao kandže i telson, imaju potpuno drugačiji sastav i morfologiju, što upućuje na različitu primjenjivost. Kliješta predstavljaju skupnu strukturu Mg-CaCO3 ojačan presvlakom fluorapatita, dok telson bogat karotenoidima predstavlja poroznu i anizotropnu strukturu amorfne smjese CaCO3 i CaPO4 u gradijentnom taloženju na hitin-proteinskoj skeli. Na temelju ovih nalaza raspravlja se o potencijalnoj primjenjivosti ovog materijala kao prirodnog izvora fosfat-karbonatnih minerala, antioksidansa, biognojiva, dragocjenog materijala za regenerativnu medicinu ili kao supstrata za stanične kulture.
