Sažetak tribine:
Ove se godine, 6. travnja, obilježila 350. godina od katastrofalnog potresa u Dubrovniku. Riječ je o potresu koji je toliko štete nanio Dubrovniku i Dubrovačkoj Republici da je izravno utjecao i na njezinu budućnost. Iako to nije jedini jaki potres u dubrovačkoj povijesti, ovaj je posebno upamćen zbog izuzetno teških posljedica, koje su nastupile zbog više uzroka. Taj je događaj bio predmetom velikoga broja suvremenih izvješća i kasnijih studija, ali su se one uglavnom odnosile na njegov utjecaj na socijalne i političke prilike. U predavanju će se sažeto iznijeti najvažniji događaji koji su uslijedili nakon potresa, kao i uloge koje su u tome političkom igrokazu odigrali istaknuti dubrovački, mletački i osmanlijski protagonisti toga vremena.
Sa seizmološkoga gledišta, važno je uočiti kako je upravo potres iz 1667. godine posljednji tako veliki potres u području od Stona do Herceg Novog. Ta činjenica sugerira kako u tom području od tada traje nakupljanje energije elastične deformacije koja će se u budućnosti osloboditi novim velikim potresom. Razmotrit će se i svjedočanstva koja se odnose na pojavu tsunamija, prostornu razdiobu šteta u samom Gradu, te prikazati današnja seizmološka istraživanja u Dubrovniku i okolici.
Sudionici:
- prof. dr. sc. Marijan Herak,
- prof. dr. sc. Davorka Herak,
- Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Objava o održanoj tribini:
Prva znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku održala se 7. studenoga 2017. u Kampusu predavanjem prof. dr. sc. Marijana Heraka i prof. dr. sc. Davorke Herak s temom Velika dubrovačka trešnja, 350 godina od potresa koji je promijenio povijest. Uvod je to u ciklus znanstvenih tribina kojima će se nastojati široj javnosti približiti zanimljive znanstvene teme i predstaviti najnovija znanstvena postignuća.
Prof. dr. sc. Marijan Herak i prof. dr. sc. Davorka Herak s geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorili su o povijesnim činjenicama koje su pratile veliki potres, poput bezvlađa, pljački, pa i požara, uloge koje su u tome političkom igrokazu odigrali istaknuti dubrovački, mletački i osmanlijski protagonisti toga vremena, a onda se predavanje nastavilo u smjeru budućnosti – točnije što napraviti da se uslijed velikog potresa situacija ne ponovi i kako spriječiti veliku štetu. Sa seizmološkoga gledišta, važno je uočiti kako je upravo potres iz 1667. godine posljednji tako veliki potres u području od Stona do Herceg Novog. Ta činjenica sugerira kako u tom području od tada traje nakupljanje energije elastične deformacije koja će se u budućnosti osloboditi novim velikim potresom. Razmotrila su se i svjedočanstva koja se odnose na pojavu tsunamija, prostornu razdiobu šteta u samom Gradu, te prikazala današnja seizmološka istraživanja u Dubrovniku i okolici.
Ove se godine, 6. travnja, obilježila 350. godina od katastrofalnog potresa u Dubrovniku. Riječ je o potresu koji je toliko štete nanio Dubrovniku i Dubrovačkoj Republici da je izravno utjecao i na njezinu budućnost. Iako to nije jedini jaki potres u dubrovačkoj povijesti, ovaj je posebno upamćen zbog izuzetno teških posljedica, koje su nastupile zbog više uzroka. Taj je događaj bio predmetom velikoga broja suvremenih izvješća i kasnijih studija, ali su se one uglavnom odnosile na njegov utjecaj na socijalne i političke prilike.
Tribinu je pozdravnim govorom otvorio prorektor za međunarodnu suradnju i znanost izv. prof. dr. sc. Martin Lazar.
Iz medija:
