Svrha i ciljevi studija

Hrvatska ima dugu tradiciju uzgoja akvatičnih organizama. Organizirani uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu je zabilježen još u 16. stoljeću, a Hrvatska je bila pionir u uzgoju lubina i orade na Mediteranu. Prvi smo na Mediteranu započeli industrijsku uzgoj tune, te smo jedna od vodećih zemalja u uzgoju ove vrste.
Državnom strategijom razvoja marikulture u slijedećih 10 godina se cilja povećanje uzgoja školjkaša na 20.000 tona godišnje i morske bijele ribe na 10.000 tona, uz izgradnju mrijestilišta ribe i školjkaša. Za ispunjenje ovih ciljeva, te diversifikaciju proizvodnje novim vrstama morskih organizama, potrebno je ostvariti niz tehnoloških, tehničkih, razvojnih i infrastrukturnih pretpostavki. Međutim, za potpuno ostvarenje ciljeva strategije, ključni su moderno obrazovani kadrovi.
Dvogodišnjim diplomskim studijem Marikultura obrazovat će se kadrovi koji će pridonijeti diversifikaciji hrvatske akvakulturne proizvodnje novih vrstama morskih organizama, što će biti osnova za nove poduzetničke pothvate i nova zapošljavanja nakon što postojeća akvakulturna industrija dostigne stupanj samoodrživosti.

Komu je studij namjenjen?

Najnoviji trend razvoja velikih integriranih akvakulturnih kompanija značajno je utjecao na svjetski uzgoj riba, školjaka i rakova i na njihovu organizaciju. To se posebice ogleda u značajnom povećanju broja i tipova poslova koji su se počeli pojavljivati uz novu organizaciju akvakulturne industrije. Današnja moderna akvakulturna proizvodnja ima akvakulturno obrazovane kadrove na svim razinama proizvodnje i upravljanja, sve do vlastitih razvojno – istraživačkih s kadrovima doktorske razine obrazovanja. Studij je namijenjen svima onima koji su zainteresirani za poslove izravno povezane s proizvodnjom, kao što je uzgoj, održavanje, hranidba, izlov, transport akvatičnih organizama i slično, uz poslove vođenja i organizacije mrijestilišta. U manjim akvakulturnim pogonima uglavnom radi jedan stručnjak, odgovoran za cijeli proces proizvodnje i upravljanje poduzećem, sve do vođenja financijskog poslovanja.

Kako je studij organiziran?

Studij je organiziran u trajanju od 3+2 godina, a studenti će sukladno zakonu stjecati:

Završetkom preddiplomskog studija „Primijenjena ekologija mora“, u trajanju od 3 godine, stječe se zvanje sveučilišni/sveučilišna prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka primijenjene ekologije mora (kratica: univ. bacc. ing. oecol. mar.)

Završetkom diplomskog studija „Marikultura“, u trajanju od 2 godine, stječe se zvanje  magistar/magistra inženjer/inženjerka marikulture (kratica: mag. ing. maricult.). Studenti završetkom diplomskog studija osposobljeni su za stručni i znanstveni rad u akvakulturi sa specijalizacijom iz područja marikulture te mogu samostalno raditi na uvođenju novih vrsta morskih organizama u komercijalnu akvakulturnu proizvodnju.

Osnovna obilježja programa studija

Teorijska i praktična nastava predmeta iz općeg i primijenjenog znanja za potrebe osnivanja, vođenja i razvoja obiteljskih ili većih profitabilnih projekata uzgoja akvatičkih organizama, te mogućeg sudjelovanja u postupcima donošenja odluka za razvojne programe u akvakulturi;

Primjena znanstvenih istraživanja koja sadržavaju cjelovita temeljna poznavanja akvatičkih ekoloških sustava pogodnih za postavljanje farmi za akvakulturu;

Pokusni proizvodni pogon za uzgoj školjkaša i ribe u kojem se znanstveno – istraživački rezultati stalno provjeravaju i rabe za poboljšanje proizvodnog procesa i osuvremenjivanje nastave, te radi uspostavljanja novih istraživačkih zadataka.

Suradnja s drugim visokoškolskim ustanovama

U izvođenju teorijske i praktične nastave u sastavnicama Sveučilišta u Dubrovniku: Odjelu za akvakulturu, Institutu za more i priobalje i Razvojno-istraživačkom centru za marikulturu sudjeluju istaknuti hrvatski znanstvenici iz područja marikulture. Pored njih u nastavi su angažirani i znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Instituta „Ruđer Bošković“ iz Zagreba. U izvođenju nastave sudjeluju i istaknuti stručnjaci koji se bave komercijalnom akvakulturnom proizvodnjom.
Pored ovog, Odjel za akvakulturu uspostavio je stručnu i znanstvenu suradnju s brojnim stručnjacima iz različitih europskih zemalja – Francuske (CNAM-INTECHMER i IFRAMER), Irske (Sveučilište i Institut za more Galway), Norveške, Grčke (Grčki Institut za istraživanje mora, Atena), Turske (Cukurova University, Adana) i Italije (Instituto Zooprofilatico esperimentale dell’ Abruzzo e del Molise, Teramo). Sveučilište u Dubrovniku je suosnivač NACEE mreže akvakulturnih centara srednje i istočne Europe, u koju je uključeno petnaest sveučilišta i dvadeset znanstvenih instituta.
Suradnjom Sveučilišta u Dubrovniku i navedenih europskih znanstveno-obrazovnih institucija omogućeno je da se profesori iz navedenih zemalja angažiraju u nastavi na ovom studiju, a studentima akvakulture i marikulture je omogućeno studiranje pojedinih semestara i predmeta u navedenim zemljama.