Prof. dr. sc. Branko Glamuzina, znanstvenik Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, objavio je, u koautorstvu s prof. dr. sc. Zhang Xiaoshuan-om i drugim znanstvenicima s China Agricultural University, te sveučilišta u gradovima Yantai i Jinan, znanstveni rad Multi-sensors based physiological stress monitoring and online survival prediction system for live fish waterless transportation (Fiziološki monitoring stresa temeljen na više senzora i mrežni sustav predviđanja preživljavanja u bezvodnom prijevozu riba) u časopisu IEEE Access, indeksiranom u prvom kvartilu (Q1) baze Web of Science (WoS).
Ovim znanstvenim radom nastavljena je suradnja Sveučilišta u Dubrovniku sa sveučilištem China Agricultural University, iz Kine koja je započela kroz bilateralni hrvatsko-kineski projekt 2018. godine. Pokusi koji su tijekom 2019. obavljeni u Centru za marikulturu na Bistrini financirani su kroz VIF 2019 financiranje znanstvene djelatnosti Sveučilišta u Dubrovniku.
Časopis IEEE Access ima IF – čimbenik odjeka 4.098 za 2018. godinu, te je rangiran kao 23 od 155 časopisa u kategoriji „Computer Science, Information Systems“.
Članak se u slobodnom pristupu može pronaći na poveznici: https://ieeexplore.ieee.org/document/9015975?source=authoralert
U radu je opisana strategija bezvodnog transporta žive u svrhu konzumacije ili akvaristike koja je relativno novija tehnologija. Ovim načinom transporta do tržišta se postiže prijevoz veće mase živih riba u odnosu na klasični vodeni transport, s visokim rezultatima preživljavanja i manjeg zagađenje voda. Cilj ovog rada bio je uspostaviti točan sustav predviđanja preživljavanja na temelju najmanje fiziološke razlike u stresu u različitim rasponima temperature. Nadalje, moguće je prilagodljivo i dinamično poboljšati: točnost predviđanja preživljavanja i evaluaciju povijesnog niza preživljavanja u različitim sezonama. Kako bi se potvrdila izvedivost i performanse sustava, za eksperimentalnu vrstu riba je izabran iverak, Paralichthys olivaceus, te je transportiran više od 30 sati bez vode. Točnost sustav predviđanja preživljavanja potvrđen je s 97,2 % značajnosti, na temperaturama transporta od 0,5-2,5 °C. Razvoj ovog sustava predviđanja preživljavanja riba u bezvodnom prijevozu može značajno optimizirati ovaj način transporta riba, uz smanjivanje potencijalne smrtnosti i smanjivanje troška prijevoza riba na tržište, uz očuvanje svježine i kvalitete riba.
